On je kazao da je Rusija nakon članstva Crne Gore u NATO-u preduzela konkretne korake koji su se odnosili na zabranu uvoza crnogorskog vina, snažnu kampanju protiv dolaska njihovih turista na crnogorsko primorje, zabranu ulaska u Rusiju određenim crnogorskim državljanima.
Kentera smatra da je to samo početak jedne prljave kampanje i da se u budućnosti može očekivati još više takvih stvari sa ruske strane.
„Snažna medijska propaganda koju će Rusija voditi, cyber napadi koji su već učestali, te jedan novi vid ratovanja – rat putem dezinformisanja i miješanje u izborne procese zemalja, samo su neke od metoda koje će ova zemlja koristiti kako nanijela štetu ne samo Crnoj Gori kao novoj članici, već i ostalim zemljama članicama. Zato se ne smijemo zavaravati i misliti da je njihova ljutnja prolaznog karaktera“, kazao je on agenciji MINA.
Kentera smatra da je ulaskom u NATO na prvom mjestu stavljena tačka na nezavisnost Crne Gore i njene granice, a samim tim Ii na stabilnost i bezbjednost u zemlji.
„Ovo više niko ne može dovoditi u pitanje i to je ujedno i najveća korist za sve građane Crne Gore. Ovoga mnogi u ovom momentu nisu svjesni, ali vjerujem da će tek buduće generacije uvidjeti značaj i živjeti mnogo bezbrižnijim životom nego što mi to sada radimo“, kazao je on.
Sa druge strane, dodao je, kada je ekonomija u pitanju, ne treba se zavaravati i očekivati da će do dolaska stranih održivih investicija, povećanja broja zapadnih gostiju, produženja turističke sezone, jačanja privrede doći preko noći, niti da će to zavisiti od NATO-a.
„Ulaskom u ovaj savez stvorili su se preduslovi za jačanje crnogorske privrede, privlačenje investitora i redefinisanje turističke ponude, ali kako ćemo to iskoristi zavisi isključivo od nas samih. Biće neophodno prilagoditi ili u nekim slučajevima i u potpunosti promijeniti nacionalne strategije, kako bi jasno definisali prioritete i po njima postupali bez obzira ko je ministar i koliko će dugo biti na toj funkciji“, kazao je Kentera.
On je ocijenio da se jedino dugoročnim planiranjem može ojačati crnogorska privreda i očekivati da za neki period od pet godina vidimo i prve konkretne rezultate.
„Što se tiče naših obaveza prema NATO, one će ostati gotovo na istom nivou kao i do sada, sa razlikom što sada kao članica moramo plaćati i članarinu koja je zanemarljiva u odnosu na sve ono što dobijamo“, poručio je Kentera.
Kad je u pitanju komunikaciona strategija Vlade, Kentera je podsjetio da se dosadašnja komunikaciona strategija odnosila na period do ulaska u NATO i da je sada vrijeme da se ona u potpunosti izmijeni i prilagodi novonastalim okolnostima.
„U tom smislu, neophodno je imati potpuno drugačiji pristup gdje će se iz ugla članice NATO građanima Crne Gore predstaviti i približiti konkretne stvari koje mogu biti interesantne prosječnom građaninu. Sa pričama oko objašnjavanja šta je NATO, kako funkcioniše, ko su članice i slično, treba prekinuti i usredsrediti se na konkretne teme, pri čemu je prethodno neophodno i definisati nove ciljne grupe“, naveo je on.
U svakom slučaju, dodao je, do rasterećenja priče oko NATO-a mora doći.
Kentera je ocijenio da se crnogorska Vojska mora u kontinuitetu modernizovati, ne zbog NATO-a niti bilo kog drugog, već zbog, kako je reka, nas samih.
„Vjerujem da nikom u Crnoj Gori nije u interesu da Vojska Crne Gore (VCG) bude zastarjela i da ne prati moderne trendove savremenih armija svijeta. Zato se intenzivno i radi na njenoj modernizaciji, ali je ovo proces koji traje i koji nema kraja“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, u modernizaciju i obuku se mora konstantno ulagati ukoliko je namjera da VCG bude poštovana u zemlji i inostranstvu.
„U što skorijem roku neophodno je uvesti i dobrovoljno služenje vojnog roka, kako bi se kod mladih ljudi podigla patriotska svijest, ali i kako bi imali obučene ljude za reagovanje u raznim situacijama“, rekao je Kentera.
Što se tiče povećanja broja vojnika u misijama, to je, kako je poručio, isključivo na Crnoj Gori i stvar je unutrašnje procjene koliko je vojnika potrebno za odlazak u misije.
„Od nas niko ne traži povećanje broja vojnika, ali sam siguran da, ukoliko bude potrebe za povećanjem, da neće biti apsolutno nikakvih problema kada je Vojska u pitanju, jer za razliku od odlaska u prvu misiju, danas gotovo svaki profesionalni pripadnik VCG jedva čeka da ode u neku od NATO misija“, rekao je Kentera.
On je ocijenio da je nesumnjivo da će članstvo Crne Gore u NATO doprinijeti stabilnosti regiona.
„Imajući u vidu turblentnu prošlost ovih prostora, istorijske okolnosti, te činjenicu da se na ovim prostorima svakih 50 godina vode neki ratovi, članstvo Crne Gore u NATO obezbjeđuje dodatni okvir za bezbjednost na ovim prostorima, pri čemu je prostor Jadrana zaokružena priča sa aspekta bezbjednosti“, kazao je Kentera.
Međutim, dodao je, da bi govorili o bezbjednosti čitavog regiona, mora se imati u vidu da i ostale zemlje koje još nijesu članice NATO-a treba da postanu dio Alijanse.
„Onog momenta kada sve zemlje regiona budu članice NATO saveza, a ja vjerujem da će se to desiti prije ili kasnije, možemo govoriti o stabilnosti ovog regiona. U tom smislu, realno bi bilo za očekivati da prva sledeća članica NATO bude upravo sa ovih prostora, i to Makedonija. Na nama je sada da Makedoniji damo vjetar u leđa izborom nove Vlade, kako bi ova zemlja u što skorijem roku postala članica Saveza“, kazao je Kentera.
On je uvjeren da je, kad je Srbija u pitanju, jedini pravi put za tu državu i njene građane put prema NATO-u i Evropskoj uniji.
„To je ono što jedan dio političke elite u Srbiji vrlo dobro razumije i shvata, dok sa druge strane postoji ogroman broj protivnika ove ideje sa željom da Srbija i dalje ostane pod izuzetno jakim ruskim uticajem. Činjenica je međutim, da Srbija kulturološki, sistemski, pa čak ako hoćete i po vrijednostima za koje se zalaže, već pripada Zapadu, samo što to niko ne želi u ovom momentu da prizna jer bi to predstavljalo veliki gubitak poena među glasačima“, rekao je Kentera.
Isto tako, dodao je, na operativnom nivou Srbija bi već sjutra mogla postati članica NATO saveza, jer je sistem bezbjednosti u toj zemlji gotovo u potpunosti interoperabilan sa NATO standardima. „To je nešto, međutim, o čemu se u Srbiji u ovom momentu ne govori jer nije popularno“.
„Sa druge strane, predsjednik Aleksandar Vučić je ukazivanjem povjerenja novoj premijerki Ani Brnabić, pokazao da želi evropsku budućnost Srbiji i njenim građanima. Do juče su ovakve stvari u Srbiji, pa čak i u regionu bile nezamislive, ali je upravo na ovom slučaju evidentno da je sve moguće samo kada postoji politička volja“, kazao je Kentera.
Zato je, kako je rekao, uvjeren da će se u jednom momentu i u Srbiji politička elita morati opredijeliti kojim pravcem želi ići i za koje vrijednosti želi istinski da se zalaže.
„Trenutna politika vojne neutralnosti koju Srbija vodi je apsolutno neodrživa dugoročno, i to je ono što je svima jasno. Pitanje je samo kako pronaći pravi modalitet da se politička realnost saopšti javnosti i kada da se to uradi, kao i kako se suprotstaviti nevjerovatno jakom protivljenju Rusije evroatlantskom putu Srbije“, naveo je Kentera.
On smatra da treba imati u vidu da će Rusija uraditi sve što je u njenoj moći kako bi spriječila Srbiju da postane dio Zapada. „Kakve će konkretno korake Rusija preduzeti, možemo samo da zamislimo, imajući u vidu šta su sve uradili u Crnoj Gori kako bi nas zaustavili“.
„Sa druge strane, Srbija je Rusiji mnogo bitnija, jer gubitkom interesne sfere u Srbiji gube u potpunosti i uticaj u čitavom regionu. Odmah nakon ulaska Srbije u NATO niko više u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj ne bi postavljao pitanje ulaska u ovaj Savez, a i u mnogome bi se relaksirali odnosi sa Kosovom“, kazao je Kentera.
On zato, kako je rekao, smatra da je od najvećeg interesa prvo za Srbiju, a onda i za čitav region da u što skorijem periodu postane dio NATO-a i Unije.
„Naravno, ne treba očekivati da će do ovih promjena doći preko noći, ali je sam proces mnogo bitniji od datuma“, zaključio je Kentera.
