Okeanografi iz WHOI u Masačusetsu (Woods Hole Oceanographic Institution) proučavali su održivost populacije carskih pingvina po pitanju migracija zbog pogoršanja stanja leda usred klimatskih promjena. Njihovi rezultati pokazali su da će se većina poznatih kolonija razrijediti u dramatičnom postotku do 2100. godine.
Carski pingvini uzgajaju i podižu svoje mlade na ledenom pokrovu koji pokriva morsku vodu, ali je pričvršćen uz kopno. Kako se temperature na njihovom staništu zagrijavaju i morski led topi, ti pingvini gube dom pa se moraju prilagođavati i seliti ne bi li pronašli prikladno mjesto za život.
Nedavno su naučnici otkrili da su pingvini pod uticajem klimatskih promjena migrirali kako bi pronašli prikladnije uslove života.
WHOI naučnici, čija je studija objavljena u časopisu Biological Conservation, odlučili su utvrditi mogu li 54 kolonije carskih pingvina trenutno poznate na Antarktiku migrirati kako bi izbjegli smanjenje svoje populacije zbog klimatskih promjena. Koristeći podatke iz dugogodišnjih studija o pingvinima udružili su se s matematičarima kako bi modelirali različite scenarije i faktore, uključujući distancu raspršenja pingvina, ponašanje, stopu migracije i klimatska predviđanja za kraj vijeka, a zatim su to primijenili na svaku koloniju kako bi predvidjeli njihovu sudbinu.
"Na osnovu ove studije, zaključujemo da su izgledi loši krajem 2100. godine, s projekcijama pada populacije od 40 odsto do 99 odsto tokom tri generacije", rekla je Stefani Ženovrije, WHOI biolog i glavna autorka studije.
Carski pingvin najveći je od 18 vrsta pingvina, s prosječnom odraslom jedinkom visokom 1,2 metra i teškom oko 40 kilograma. Ovo novo istraživanje biće dodano jednom starijem iz 2014. godine kako bi se odlučilo treba li carski pingvin potpasti pod zaštitu američkog zakona o ugroženim vrstama, iako bi se uz stav trenutne uprave za to mogli načekati neko vrijeme.
(Geek.hr)
