"Sa aspekta struke, odnosno potrebe da se održe javne finansije, drugog rješenja nije bilo. Moralo se ići sa povećanjem poreske stope i mjerama štednje", rekao je Drecun agenciji Mina biznis.
On je dodao da su javne finansije u Crnoj Gori ugrožene visokim javnim dugom i glomaznom administracijom.
"Javni dug se mora servisirati, jer bi u suprotnom došlo do pada kreditnog rejtinga. Zato se vjerovatno Vlada odlučila za set oštrih mjera, jer na kratak rok nemate mnogo oruđa za manevar", naveo je Drecun.
On je saopštio i da ne očekuje značajniju inflatornu spiralu, jer se i kod prvog povećanja PDV-a nije desio očekivani veliki skok cijena.
"Desio se, ali ne u velikom iznosu. Naš glavni problem ostaje spoljnotrgovinski deficit, kao posljedica koncepcije uslužne ekonomije, a pritom nemate kome da pružate usluge u nivou da vam pokrije trgovinski minus", objasnio je Drecun.
On smatra da će biti građana na čiji će standard uticati predložene mjere.
"Račun će umjesto 119 eura, sada biti 121 eura. To može biti atak od nekoliko desetina eura na mjesečnom nivou, što je za jedan broj građana značajno", kazao je Drecun i dodao da će predložene mjere pogoditi i pojedine zaposlene u javnom sektoru.
On smatra da povećanje akciza na alkohol, duvan i ostalu nezdravu hranu može biti i korisno ukoliko dođe do manje konzumacije tih artikala.
"Povećanje PDV-a direktno će uticati na rast cijena, ali ne u mjeri koja bi ugrozila održivost sistema. Ni kad je uvedena stopa PDV-a od 19 odsto, nije došlo do drastičnih poremećaja, iako su neki djelovi javnosti očekivali raspad sistema", podsjetio je Drecun.
On je dodao da je Crna Gora i sa povećanjem stope na 21 odsto, među državama sa nižim PDV-om u Evropi.
"Ipak, država treba da povede računa o psljedicama kroz posebne socijalne programe za ugrožene", poručio je Drecun.
On smatra da očekivani efekat primjene predloženih mjera od ukupno 117 miliona eura nije dovoljan da bi se ostvarilo planirano smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, ali da predstavlja značajan korak.
"Sad se mora razmišljati o rastu baze, odnosno o povećanju proizvodnje i jačoj supstituciji uvoza. Poljoprivredna proizvodnja može brzo dati rezulatate, ali ne treba zaboraviti ni industrijsku u malim i srednjim preduzećima", saopštio je Drecun.
On je dodao i da kratkročna rješenja, koja su aktuelna, neće ništa značiti ukoliko ne uslijede i dugoročne mjere.
"Naprotiv, još će više otežati rad narednim vladama. I aktuelna Vlada je naslijedila visok javni dug, pa neka joj to bude na pameti kad kreira ekonomsku politiku za sjutra", zaključio je Drecun.
IZVOR: Mina bisiness
