Kristofer Viler je uhapšen zbog sumnje da je zlostavljao svoju ćerku, a vjeruje se da se u njegovom telefonu kriju fotografije njenih povreda. Ipak, kada je policija zahtijevala da im da šifru za telefon kako bi mogli da utvrde da li je to tačno, on im je dao pogrešnu.
Sada je zbog pogrešne šifre osuđen na 180 dana zatvora.
Nakon što je uložio žalbu drugi sudija je prihvatio njegov izgovor da nije mogao da se sjeti svoje šifre 10 mjeseci nakon hapšenja, a nažalost da se tako nešto dokaže ne postoji način.
Pitanje koje muči Ameriku jeste da li policija može da vas natjera da im date šifru za telefon?
Vjerovali ili ne, ni američki sudovi još uvijek nemaju odgovor na ovo pitanje budući da Peti amandman štiti prava građana i kada je ova tema u pitanju.
“Nijedna osoba nije u dužnosti da svjedoči protiv same sebe“, navodi se u zakonu.
To se odnosi na djela koja su “izjava“ i imaju komunikativne aspekte, tvrdi Dženifer Granik direktorka za građanske slobode u Centru za internet i društvo Stenford. U to spada i davanje šifre.
“Najvažnije pitanje je da li je davanje šifre svojevrsno svjedočenje protiv sebe? Za ono što šifra predstavlja za telefon imamo prilično jak argument da jeste i stoga se Peti amandman odnosi i na to“, rekla je Dženifer.
S druge strane, sud to vidi kao neoboriv dokaz koji moraju da iskoriste u svrhu istrage.
“Ovo je pitanje koje zaokuplja sudove širom zemlje, a nema sumnje da će stići i do Vrhovnog suda. Do tada niko nema odgovor na to pitanje“, kaže Džošoua Dž. Horovic, advokat specijalista za tehnološka pitanja.
