On je naveo da su predstavnici vlasti od izbora više puta pozivali na dijalog, ali da je opozicija uslovljavala.
Kako je ocijenio, u takvom ambijentu teško može doći do dogovora.
„Vjerujem da će pojedine opozicione partije shvatiti štetnost bojkota i vratiti se u parlament“, rekao je Vuksanović agenciji MINA.
U to ih, kako smatra, uvjeravaju i rezultati hercegnovskih izbora, gdje su sve, osim jedne stranke, doživjele pad biračkog tijela.
„U narednom razdoblju sve više će biti u fokusu pregovori među samim opozicionim subjektima, kojima ponestaje homogenosti uslijed rastućeg rivaliteta“, smatra Vuksanović.
On je ocijenio da će pristupanjem NATO-u Crna Gora stati u red sa najvećim državama svijeta kao punopravan i jednak partner.
„Znamo da NATO i Evropska unija (EU) dijele mnoge strategijske interese i da se suočavaju sa istim izazovima, pa je broj oblasti koje su predmet diskusija i saradnje između EU i NATO značajno porastao u toku prethodnih nekoliko godina, posebno po pitanju bezbjednosti evropskog prostora i njegovog neposrednog susjedstva“, rekao je Vuksanović, koji je predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije.
On je podsjetio da je u decembru prošle godine usvojena Zajednička deklaracija EU i NATO, kojom se definiše više od 40 mjera za saradnju u sedam ključnih oblasti, među kojima su i operativna saradnja i jačanje odbrambenih kapaciteta.
„Stoga je za očekivati da će nakon učlanjenja Crne Gore u NATO proces pristupanja EU teći uspješno kao i do sada i da će intenzitet pregovora napredovati kako vrijeme odmiče“, ocijenio je Vuksanović.
On je kazao da to ne znači da će Crna Gora na planu zatvaranja pregovaračkih poglavlja imati olakšan posao.
„Naprotiv, ali ćemo u očima EU biti posmatrani kao veoma ozbiljan i kredibilan kandidat koji je važan strateški partner na Balkanu, pogotovo kada znamo kakva je trenutna situacija na relaciji EU – Rusija“, pojasnio je Vuksanović.
On je ocijenio da Crna Gora ima stabilnu dinamiku pregovaračkog procesa.
„Uskoro ćemo otvoriti dva nova poglavlja i to 1 (sloboda kretanja roba) i 22 (regionalna politika), a zatvorićemo poglavlje broj 30, koje se tiče vanjskih odnosa“, precizirao je Vuksanović.
On je ocijenio da je veće prisustvo EU na Zapadnom Balkanu neophodno, prije svega kao potvrda posvećenosti EU daljem proširenju, ali i zbog sveobuhvatne političke, finansijske i tehničke podrške koju EU pruža.
Prema njegovim riječima, izjave komesara Hana i većine njegovih kolega, kao i nedavno održan neformalni sastanak Federike Mogerini sa balkanskim liderima, pokazuju da je politička podrška proširenju i dalje snažna.
„Tako da je na nama da tu podršku iskoristimo na najbolji mogući način i sprovedemo reforme koje smo zacrtali“, naveo je Vuksanović.
Podsjetio je da je od dobijanja statusa države kandidata prošlo sedam godina, a od početka pregovora pet.
„Dosta je toga urađeno, napori su, prije svega, uloženi u izgradnju normativnog okvira, donešen je veliki broj zakona u cilju usklađivanja nacionalnog sa evropskim zakonodavstvom i to u raznim oblastima – društvenoj, ekonomskoj, pravnoj, bezbjednosnoj, socijalnoj“, pojasnio je Vuksanović.
On je rekao da veliku zaslugu za lidersku poziciju Crne Gore u integracijskom procesu nosi crnogorska administracija, timovi koji su radili na svim dosadašnjim reformama, ali i građani, koji prihvataju sve te reforme, dijeleći na taj način evropske vrijednosti i ideju zajedničkog djelovanja i solidarnosti.
Vuksanović podsjeća da je Crna Gora fokusirana najviše na oblast vladavine prava, u skladu sa preporukom Evropske komisije (EK) koji zahtijeva da se poglavlja 23 i 24 otvaraju na početku i zatvaraju na kraju pregovaračkog procesa, a prvi put je primijenjen na primjeru Crne Gore.
Kako je naveo, zakonski okvir je formiran, institucije uspostavljene.
„Od nas se sada očekuju opipljivi rezultati koji će da potvrde adekvatno sprovođenje reformi. Što se tiče ekonomskih poglavlja, ojačali smo kapacitete za preuzimanje obaveza iz članstva u EU, ali nam i dalje predstoji naporan rad na izgradnji povoljnog i sigurnog tržišnog ambijenta za investicije i strana ulaganja, kao i na pripremi za 'otvaranje' tržišta i suočavanje sa konkurencijom nakon ulaska u EU“, kazao je Vuksanović.
Crna Gora je, kako je ocijenio, napredovala na polju reforme javne uprave, u dijelu saobraćajne politike i energetike, u oblasti bezbjednosti hrane, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Vuksanović podsjeća da je donošen veliki broj strategija, a i stepen realizacije akcionih planova u tim oblastima je na zadovoljavajućem nivou.
Sa tim su, prema njegovim riječima, saglasni i evropskih partneri koji podržavaju Crnu Goru u daljim naporima za što skorije učlanjenje.
„Malu rezervisanost ipak imam za oblast životne sredine. Ne zbog toga što ne postoje kapaciteti sa dostizanje evropskih standarda u toj oblasti ili volja svih da se mjere ispune, već zbog toga što je ovo jedno od najskupljih poglavlja. Ali, nadam se da će državnom budžetu za ovu oblast pomoći i sredstva iz EU fondova, koje ćemo kroz projekte iskoristiti na najefikasniji način, i na obostrano zadovoljstvo“, rekao je Vuksanović.
On je, komentarišući Bregzit i proširenje EU, rekao da je slučaj Bregzita presedan u istoriji EU i sasvim sigurno je jedno od pitanja koje zaokupljuju najveću pažnju država članica i građana EU.
„Pregovore o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU pomno prate i sve zemlje koje tijesno sarađuju sa EU, posebno zemlje kandidati i potencijalni kandidati za članstvo, jer će ovaj proces uticati na čitav niz internih pitanja EU, među kojima su i budžet, jedinstveno tržište i finansijske usluge i sloboda kretanja radnika“, naveo je Vuksanović.
Kazao je da, zemlju kandidata u pregovorima o članstvu, najviše interesuje kako će Bregzit uticati na stavove evropskih institucija, zemalja članica i građana EU po pitanju daljeg širenja Unije.
„Lično ne mislim da Bregzit može ugroziti politiku proširenja – može u određenim aspektima usporiti proces, ali od njega ne zavise svi oni ključni kriterijumi i reforme koje kao zemlja kandidat moramo da ispunimo, ne samo za EU, već i za dobrobit crnogorskih građana“, ocijenio je Vuksanović.
On je naglasio da je priča o takozvanom zamoru od proširenja prisutna i od ranije, prije Bregzita, i da je na to veliki uticaj imao niz izazova sa kojima se suočavaju države EU (posebno finansijski problemi, pitanje terorizma i problem migracija i izbjeglica iz drugih djelova svijeta).
„Ipak, svi ovi problemi su na neki način i povećali svijest unutar EU da se problemi moraju zajednički rješavati i podsjetili na neke od osnovnih vrijednosti Unije, kao što su jedinstvo i solidarnost. Zato se proširenje EU ne dovodi u pitanje“, smatra Vuksanović
On je podsjetio na poruke predstavnika EU i njenih zemalja članica: politika proširenja je jedna od najuspješnijih politika EU i državama Zapadnog Balkana je mjesto u EU.
„EU nam o tome svjedoči i kroz konkretnu finansijsku podršku iz Instrumenta za pretpristupnu podršku (IPA), koji je namijenjen upravo zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj“, naveo je Vuksanović.
Upitan da li treba strahovati od eventualnog izlaska Francuske iz EU, Vuksanović je ocijenio da je izjava novoizabranog predsjednika Emanuela Makrona o Fregzitu bila dio predizborne taktike, jer je on snažan zagovornik jačanja EU, i u tom kontekstu treba shvatiti njegov zahtjev za reformama politika i institucija EU.
„Potrebu za reformom EU su prepoznale i države članice i evropske institucije, pa je u martu Junker predstavio pet scenarija budućnosti EU, među kojima se kao najprihvatljiviji predlog izdvojio onaj o Evropi u više brzina“, dodao je Vuksanović.
EU je, kako je ocijenio, sada ušla u proces konsolidacije, ohrabrena pobjedom pro-evropskih snaga u Holandiji i Francuskoj, kao i potrebom da se zajednički djeluje u pregovorima sa Velikom Britanijom.
„Unija će sigurno proći kroz određene vrste reformi, ali će iz njih samo izaći snažnija. EU je jedna velika ideja, koja je ostvarena kroz brojna dostignuća u pogledu ljudskih prava i sloboda, beneficija koje uživaju njeni građani i standarda u oblastima poput bezbjednosti hrane i ekologije“, smatra Vuksanović.
Stoga je, kako ocjenjuje, dezintegraciju EU prosto nemoguće zamisliti.
„Upravo suprotno, mislim da i mi na Zapadnom Balkanu treba da damo doprinos očuvanju Unije promovisanjem njenih vrijednosti i predanim radom na sprovođenju reformi“, poručio je Vuksanović.
