– Zakonom će se predvidjeti osnivanje sanacionog fonda, za koji će se sredstva obezbjeđivati iz doprinosa banaka. Novac bi se koristio u slučajevima sanacije banke u problemima, kao finansijska podrška – objašnjavaju iz Centralne banke.
Model
Osim akcionara, trošak sanacije banke koja upadne u probleme snosili bi i vlasnici instrumenata kapitala - subordinisani dug i hibridni instrumenti kapitala, a u krajnjem i određene kategorije povjerilaca.
– Postoji veći broj instrumenata koji se mogu primijeniti prema banci u sanaciji - prodaja dijela imovine i obaveza banke, formiranje banke za posebne namjene, takozvane dridž banke, prenos dijela imovine na posebni subjekt za upravljanje tom imovinom, kao i instrument interne sanacije. Metoda se bira u zavisnosti od konkretnog slučaja i pripremljenog plana sanacije – ističu iz Centralne banke.
Posljedica sanacije banke, kako kažu, može biti smanjenje vrijednosti ili otpis akcijskog kapitala, kao i konverzija instrumenata kapitala i određenih potraživanja povjerilaca u akcije banke u sanaciji, čime se poboljšava kapitalizovanost banke i obezbjeđuje održivost.
Zakon je, kažu, baziran na propisima EU, konkretno Direktivi o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju banaka. U Centralnoj banci kažu da je to standard o kojem će veoma brzo odlučivati Vlada i parlament i time riješiti sve dileme, a vjeruju da će biti usvojen.
(opširnije u Pobjedi)
