Ona je na današnjoj konferenciji za novinare saopštila da bi građane Crne Gore trebalo da zabrine činjenica da bi prihvatanje preporuka MMF-a značilo i gubitak svih instrumenata makroekonomske i ekonomske samostalnosti.
"Od Crne Gore se traži smanjenje javne potrošnje, što znači da će prvi na udaru biti školstvo i zdravstvo, a smanjiće se broj zaposlenih u javnom sektoru i na taj način će se povećati socijalno raslojavanje i siromaštvo. Traži se povećanje poreza, akciza i ostalih naknada sa državnog i lokalnog nivoa. Dakle, MMF bi kontrolisao našu privredu i ekonomiju", naglasila je Popović.
Ona ocjenjuje da je upravo to razlog zbog kojeg je ministar finansija najavio restriktivniju javnu potrošnju i podizanje izvornih prihoda, jer su se, navodi Popović, sve Vladine mjere poklopile sa predloženim mjerama misije MMF-a.
Popović je upitala da li na taj način Vlada pokušava od stručne i ukupne javnosti da sakrije da su svi makroekonomski pokazatelji narušeni i da Crna Gora nema ekonomske snage da vodi ekonomiju bez pomoći.
Podsjetila je da je ministar najavio povećanje poreskih stopa, povećanje akciza na cigarete, alkohol i negazirana pića, uvođenje dvije stope PDV-a. Sadašnja stopa PDV-a na osnovne životne namirnice bi se dodatno umanjila, a uvećala bi se poreska stopa na ostale proizvode na koje se dosad primjenjivala jedinstvena niža stopa.
"Ono što je potpuno jasno je da nije ispunjen osnovni cilj fiskalnih mjera da se tekući izdaci državnog budžeta finansiraju iz tekućih prihoda, bez zaduženja, jer je činjenica da javni dug raste. Taj rast je posebno izražen za prva tri mjeseca 2017. godine. Ovo potkrepljujem činjenicom da je javni dug na dan 31. 12. 2016. godine iznosio 2,35 milijardi eura, a 31. 3. 2017. godine 2,42 milijarde eura. Dakle, za prva tri mjeseca javni dug je povećan za 70 miliona eura, a sredstva su utrošena za finansiranje javne potrošnje", naglasila je Popović.
