On je istakao da ocjenu o tome da li se radi o spornim zahtjevima za uvođenje stečaja ili su u pitanju drugi razlozi zbog kojih su upućeni predmeti, u daljem postupku može dati samo nadležno tužilaštvo.
“Dostavljanjem predmeta SDT-u Privredni sud je pokazao da je, u okviru svojih nadležnosti, kroz stečajni postupak spreman i može da se bori sa svakom vrstom zloupotrebe postupka za koji je nadležan i da će u saradnji sa ostalim organima dati puni doprinos svakoj eventualnoj zloupotrebi stečaja”, ukazao je Jovanić.
Prioritetno riješiti zaostale predmete
U prva četiri mjeseca ove godine Privredni sud je uveo stečaj u 245 preduzeća, što je za devet postupaka više u odnosu na isti period 2016. kada je od početka januara do kraja aprila u stečaj otišlo 236 firmi.
“U ovoj godini je podnijeto 41 predloga više u odnosu na prethodnu godinu, tako da je primjetan veći priliv predmeta. U prethodnoj godini na stečajnom referatu, sud je uspio da riješi priliv, odnosno riješeno je 110 odsto, dok je zaostatak smanjen za 63 predmeta.
I u ovoj godini sud je nastavio sa takvom tendecijom rješavanja predmeta, pri čemu će se kao i do sada, prioritet dati starim predmetima, odnosno da u svim onim predmetima, u kojima se izvrši prodaja imovine stečajnih dužnika, stečajni postupak se zaključi u ovoj godini”, naveo je Jovanić.
Sprečavanje naplate potraživanja
Na pitanje da li je Privredni sud u dosadašnjoj praksi otkrio zloupotrebe Zakona o stečaju, Jovanić je rekao da je u nekim slučajevima postojala namjera stečajnih dužnika da prije pokretanja stečaja, preduzimanjem određenih radnji poput oslobađanja od imovine, onemoguće da se potraživanja namire.
“Stečajni upravnici su, kroz pobijanje radnji stečajnog dužnika, u slučajevima za koje su ocijenili da su cjelishodni, a u skladu sa ovlašćenjima koje im pruža Zakon o stečaju, preduzeli određene radnje i pokrenuli odgovarajuće postupke kako povjerioci ni na koji način ne bi ostali oštećeni”, naveo je Jovanić.
Pojašnjavajući kako postupa Privredni sud kada postoji sumnja u zloupotrebu Zakona o stečaju, Jovanić je ukazao da, nakon podnošenja predloga za otvaranje stečaja, sud u daljem postupku cijeni da li su ispunjeni uslovi za to, kao i osnovanost podnijetog predloga.
“Sudije koje postupaju u predmetima stečaja, u prethodnoj, kao ni u ovoj godini, nisu do sada uočili zloupotrebu instituta predloga za otvaranje stečajnog postupka. Međutim, treba se praviti razlika u pogledu toga, da Zakon o stečaju kroz institut pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, daje mogućnost da stečajni upravnik, u ime stečajnog dužnika, i povjerioci koji smatraju da postoji namjera stečajnog dužnika da pokuša da zloupotrijebi stečajni postupak, mogu pobijati te pravne poslove i druge pravne radnje preduzete prije otvaranja stečaja, a kojima se narušava ravnomjerno namirenje stečajnih povjerilaca ili oštećuju povjerioci, kao i pravne poslove i druge pravne radnje kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj”, naglasio je Jovanić.
Vlasnici prednjače u zahtjevima
On je kazao da su u prošloj godini predloge za pokretanje stečajnog postupka u većini slučajeva podnosili vlasnici. Taj podatak, kako tvrdi, ne treba posmatrati kao zabrinjavajući, jer se broj takvih podnijetih predloga ne razlikuje od prethodnih godina.
“Osim toga, zakonodavac je dao mogućnost da dužnik, kao ovlašćeni predlagač, može podnijeti predlog za otvaranje stečajnog postupka i da u tom slučaju nije dužan da dokazuje postojanje stečajnih razloga, pa samim tim, mišljenja sam, da budući da se radi o zakonskoj mogućnosti, ne treba se isto poistovjećivati sa eventualnom zloupotrebom Zakona o stečaju”, zaključio je Jovanić.
Dnevne novine
Foto: PinkM
