"Ja mojim dječacima, kada rade nešto što može čak biti i opasno za njih, kažem „Ja nikada ne bih dozvolila nikome da te povrijedi, ali ti nikada ne bih dozvolila da povrijediš sam sebe ili nekoga drugog“, saopštila je Berk Haris, objašnjavajući da se na taj način u isto vrijeme može biti čvrst i nježan roditelj.
Ona je, u intervjuu za agenciju MINA, rekla da istraživanja pokazuju da se zlostavljanje i zanemarivanje djece dešavaju u svim segmentima društva.
"Ali, kada postoji manjak obrazovanja, siromaštvo, ili postoje iskustva sa visokim nivoom stresa, veća je vjerovatnoća da se pojavi dječje zlostavljanje, zanemarivanje i slični problemi", objasnila je Berk Haris, koja je pedijatrica poznata širom svijeta po inovativnom pristupu u rješavanju problema koji su u vezi sa negativnim iskustvima proživljenim tokom djetinjstva.
Ona je ukazala da je nasilje nad djecom problem cijelog društva, koje mora raditi na njegovom rješavanju.
"Sada imamo naučno utemeljenje kako se taj proces odvija u tijelu, i to je velika šansa da razmislimo o rješenjima koja mogu biti efektna", saopštila je Berk Haris.
Ona je naglasila da je najvažnija stvar koja se može uraditi podizanje društvene svijesti o tom pitanju, u čemu veliku ulogu imaju mediji.
"Ipak, ne možemo ostaviti da taj problem riješe mediji. Svaki pojedinac, na primjer, može reći svom komšiji, članu porodice, djetetu ili unuku, o iskustvima u djetinjstvu i kako ona utiču na zdravlje i razvoj", objasnila je Berk Haris.
Ona je naglasila da je uloga svakog pojedinca da bude dio rješenja - sprovođenjem politike, podrškom djeci ili odraslima koji su imali negativna iskustva u djetinjstvu.
Berk Haris je navela da mnogo ljudi koji misle da su batine normalne i da pomažu u vaspitavanju djece, pokušavaju na taj način da promijene dječje ponašanje.
Međutim, dodala je, štetnost takvog postupanja s djecom je dugoročna.
Berk Haris je ukazala da postoje drugi načini vaspitavanja koji će donijeti rezultate, bez štetnih posljedica.
Ona je roditeljima preporučila da, umjesto nasilja, ulože vrijeme da saznaju šta se dešava sa njihovim djetetom i objasne mu da, ako radi nešto loše, šta je to, zašto je to problem i koja je alternativa.
Na pitanje da li beba u stomaku, ukoliko je majka žrtva nasilja, osjeća to, ona je ukazala da nauka pokazuje da ima štetnih efekata.
"Ono što sad znamo da je kada je majka izložena stresu, njeno tijelo će proizvoditi mnogo hormona stresa i, u kontaktu sa visokim nivoom stresa, može pogoditi razvoj mozga bebe, kao i njen imuni i hormonalni sistem", navela je Berk Haris.
Ona je dodala da nasilje tokom trudnoće može biti povezano i sa prevremenim porođajem, malom težinom na porođaju i pobačajem.
Govoreći o načinu na koji se može raditi sa djecom koja su u djetinjstvu preživjela traume, Berk Haris je saopštila da je cjeloživotno liječenje moguće, bez obzira na to da li je u pitanju dijete ili odrasla osoba.
"Šest stvari za koja su istraživanja pokazala da najjače utiču na sposobnost izliječenja su spavanje, vježbanje, ishrana, meditacija, mentalno zdravlje i zdrave veze", pojasnila je Berk Haris.
Kako je kazala, najvažnija od tih šest su zdrave veze, koje su pokazale najviši nivo rezultata.
Na pitanje kako srušiti tabue da je sramota prijaviti nasilje u porodici, Berk Haris je poručila da je potrebno podići svijest društva i pričati slobodnije o tom problemu.
Ona je dodala da se mora obezbijediti pomoć - i žrtvi, i nasilniku.
"Najveći dio ljudi koje sam ja vidjela, a koji su nasilnici prema djeci ili partneru, bili su žrtve nasilja kad su bili djeca", kazala je Berk Haris.
Mora se, kako je rekla, srušiti taj krug koji se prenosi s generacije na generaciju.
"Mnogi ljudi doživljavaju problem zlostavljanja ili zanemarivanja djece kao privatnu stvar, ali važno je shvatiti da to kako tretiramo djecu utiče na cijelo društvo", zaključila je Berk Haris.
MINA
