Viši ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju, Sanja Madžarević- Šujster je kazala da za Crnu Goru očekuju da će rast ekonomije u ovoj godini biti 3,3 odsto i biće vezan za nastavak gradnje auto-puta i privatne investicije koje se realizuju posljednje tri godine. SB u Zapadnom Balkanu očekuje rast od 3,2 odsto.
- Prošle godine u cijeloj regiji je evidentiran brži rast i povećanje zaposlenosti osim u Crnoj Gori, gdje je došlo do laganog usporavanja – objasnila je ona.
Madžarević-Šujster je ocijenila da bi u Crnoj Gori situacija bila teška da Vlada nije donijela mjere fiskalne konsolidacije, jer su lani u predizborno vrijeme povećane penzije, plate u javnom sektoru i socijalne naknade.
- Fond zarada u javnom sektoru je vrlo visok i iznosi 13,5 odsto BDP. Čak je visok i u poređenju s najmanjim zemljama EU - baltičkim zemljama, Maltom, Kiprom... Ogromne su razlike između najnižih i najvećih plata. Sigurno da ima prostora za smanjenje radne snage u javnom sektoru, čime će se smanjiti fond zarada. Mislim da je Vlada to već identifikovala - kazala je Madžarević- Šujster i podsjetila da je Vlada 2013. donijela plan za smanjenje broja zaposlenih, ali se u praksi broj povećao, naročito u opštinama koje su u teškoj finansijskoj situaciji.
Ona je upozorila da u politici restrukturiranja javnog sektora treba imati na umu da fond zarada i dalje predstavlja veliki izazov za finansiranje.
- Nije jasan cilj uvođenja naknade za majke. Ako je cilj bio povećanje nataliteta, to neće biti ostvareno jer je prosječna starost majki koje primaju naknadu iznad 55 godina.
Majke treba stimulisati da ostanu na tržištu rada kroz različite oblike fleksibilnih ugovora - ocijenila je Madžarević-Šujster. Svjetska banka savjetuje Vladi da razmisli o smanjivanju stope dječijeg siromaštva. - Jedan dio naknada za majke treba usmjeriti za smanjenje dječjeg siromaštva - kazala je ona.
Crna Gora, dodala je, spada u ekonomije koje stare pa se postavlja pitanje mogućnosti finansiranja penzionog sistema u budućnosti. - Evidentiran je veliki broj ranih penzionisanja, što smanjuje iznos novca za povećanje održivosti starosnih penzija. Niske su penzije ljudima koji su otišli sa punim radnim stažom. One će u budućnosti padati ukoliko se nepopravi struktura ekonomije - kazala je Madžarević-Šujster.
Svjetska banka smatra da Vlada kroz projekte javne infrastrukture neće moći da generiše visoke stope rasta u budućnosti. - Kako gradnja autro-puta bude odmicala tako ćete imati sve nižu stopu rasta ekonomije, ukoliko ne bude novog zamaha u drugim sektorima. Ukoliko privatni sektor ne potegne rast i ukoliko nemate veći priliv stranih direktnih investicija u druge sektore, stope rasta neće moći da budu visoke - kazala je viši ekonomista Svjetske banke. Izvještaj se bavi i ekonomijama Srbije, Albanije, BiH, Makedonije i Kosova u kome je ocijenjeno da postoje eksterni i domaći rizici i šanse. - Među eksternim su strukturno slab rast u EU, političke tenzije u Turskoj, neizvjesnost nakon izlaska Velike Britanije iz EU, a među domaćim političke tenzije i izbori u nekoliko zemalja.
Predstavnici Svjetske banke su saopštili da je u Crnoj Gori došlo do usporavanja javnog duga, koji je 66 odsto BDP-a, a sa garancijama 74 odsto. - Od 2019. do 2021. u Crnoj Gori dolaze na naplatu visoki iznosi javnog duga i treba razmišljati kako napraviti prostor za njegovo uredno servisiranje - kazala je Mad- žarević-Šujster. Ona je podsjetila na izloženost duga za auto-put valutnom riziku i da bi dalja depresijacija eura povećala javni dug. - Veći dug znači i veće izdvajanje za plaćanje kamata. A Crna Gora već sada ima visoke izdatke za kamate - oko 2,6 odsto BDP - ocijenila je ona i podsjetila da investitori gledaju na visinu duga i kamata.
