Ministarstva kulture Crne Gore i Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO, uz pokroviteljstvo Regionalnog biroa za nauku UNESCO-a, organizovali su ovaj događaj posvećen implementaciji UNESCO-ve Konvencije, te raznovrsnim aspektima i izazovima njene svakodnevne primjene.
Kako podsjećaju iz resornog Ministarstva, Konvencija je prioritetno usmjerena na zaštitu i promovisanje raznolikosti kulturnih izraza, kroz kreiranje povoljnog okruženja u kojem raznolikost kulturnih izraza može biti afirmisana i obnovljena u globalizovanom svijetu u korist svih društava. Uz to, potvrđuje veze koje spajaju kulturu, razvoj i dijalog i uspostavlja inovativne osnove za međunarodnu kulturnu saradnju.
Ministar Ljumović je u uvodnom izlaganju brojnim učesnicima konferencije govorio o značaju Konvencije za Crnu Goru i njenoj ulozi u „kreiranju boljeg ambijenta da se kulturna raznolikost potpunije razvija“.
- Ako je cijela Konvencija usmjerena na poštovanje raznolikih kulturnih izraza u svrhu očuvanja međukulturnog sklada na globalnom nivou, a danas na makro i mikro nivou svjedočimo kulturnim isključivostima, očigledno da postoji potreba da dodatno afirmišemo civilizacijske vrijednosti koje dijelimo... Crnogorski kulturni sistem primjer je otvorenog sistema koji svoju otvorenost temelji na uspostavljenoj tradiciji koja je vjekovima stvarana na ovim prostorima i svjedoči različita iskustva koja su u osnovi podrazumijevala dijalog kultura – zaključio je on.
Šef Antena kancelarije UNESCO-a u Sarajevu Siniša Šešum, na početku je pročitao poruku Ane Luize Tompson-Flores iz Regionalnog biroa za nauku i kulturu sa sjedištem u Veneciji, koja je bila spriječena da prisustvuje. Tom prilikom je naveo da će konferencija takođe služiti da prezentuje važne rezultate projekta posvećenog kulturnim indikatorima.
- Konvencija o raznolikosti i promovisanju kulturnih izraza pokazuje kako kultura podstiče održivi razvoj, a predstavlja i snažan mehanizam za jačanje kulturnih veza na nacionalnom i međunarodnom niovu – naveo je on, te podsjetio da sveobuhvatan pristup kulturi „unapređuje socijalnu koheziju i omogućava generisanje novih radnih mjesta, te da se time podstiče jačanje interkulturnog dijaloga na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou“.
Šešum se u govoru Tompson-Flores osvrnuo i na druge projekte koji se realizuju u saradnji sa UNESCO i izrazio zadovoljstvo zbog kontinuirane i izuzetno uspješne saradnje koju ova Kancelarija ostvaruje sa UNESCO.
Radni dan nastavljen je prvim panelom, posvećenim sadržaju same Konvencije i njegove primjene, odnosno „unaprjeđenje mehanizma zaštite i promocije“, uz moderiraciju teatrološkinja Nataša Nelević. Tako je Šešum u izlaganju „Uvod u 2005 Konvenciju o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza“ iznio sve teorijske aspekte primjene Konvencije: kako je nastala, šta je uslovilo njeno usvajanje, šta je cilj Konvencije, koje su mogućnosti koje donosi, a šta je ono što se do sad pokazalo kao izazov u njenoj primjeni.
- Konvencija je jedini međunarodno pravni instrument koji pokriva sve aspekte kulturne produkcije, njen cjelokupan proces, a njena prednost je i to što u sam fokus aktivnosti stavlja i civilno društvo – naveo je on.
Direktorica PAC Multimedia iz Skoplja, dr Violeta Simjanovska, pohvalila je napore crnogorske kulturne politike da organizuje ovakav događaj, te kroz izlaganje „Kulturni diverzitet i konvencije: primjena potpisanih dokumenata - Studija slučaja Makedonije“ predstavila je tamošnja iskustva u primjeni Konvencije, kroz analizu kulturnog prostora kao kulturnog konteksta, a u okviru nje i projekat Skoplje 2014.
Drugi panel bio je posvećen doprinosu kulture održivom razvoju, i to konkretno kroz statističke podatke i njihovo korištenje na različitim osnovama, a moderirao ga je dr Edin Jašarović sa Fakulteta dramskih umjetnosti.
Ekspertkinja CDIS iz kancelarije UNESCO-a u Sarajevu, Alma Mrgan-Slipičević predstavila je globalne i regionalne tendencije kroz predavanje „Implementacija UNESCO Indikatora uticaja kulture na razvoj (CDIS) u Jugoistočnoj Evropi: rezultati i uticaj na politike“, uz pojedinačni osvrt na ekonomiju, obrazovanju, javne politike, društvenu participaciju, rodnu ravnopravnost, komunikaciju i baštinu, a s naglaskom na uticaj CDIS-a na kreiranje politika i strateško planiranje.
Dragoljub Janković iz Ministarstva kulture Crne Gore predstavio je proces implementacije i rezultate istraživanja Indikatori uticaja kulture na razvoj (CDIS) UNESCO-a u Crnoj Gori, koji „ističu potencijale sektora kulture u Crnoj Gori za ekonomski i ukupni razvoj, ukazujući pritom i na prostore za unapređenja, a dobijeni podaci značajan su potencijal za buduće strateške dokumente“.
Direktorica Fondacije Grupa za kreativnu ekonomiju iz Beograda dr Hristina Mikić, zatvorila je panel izlaganjem „UNESCO-va konvencija kao okvir za kreiranje lokalnih politika održivosti kreativnog i kulturnog razvoja“, uz osvrt na značaj lokalnih ondosno opštinskih kulturnih politika posebno u domenu kreativnih industrija.
Posljednji panel - „Kulturni diverzitet između politike i prakse“, moderirao je dr Vuk Vuković sa Fakulteta dramskih umjetnosti, a cilj je bio prezentacija konkretnih aktivnosti kojima se direktno utiče na koncept promocije raznolikosti kulturnih izraza.
Koordinatorka Finskog instituta za bliski istok iz Helsinkija Suvi Lakso, u svojoj „Analizi multikulturalnih politika: umjetnost u Finskoj“ govorila je o multikulturalnosti u svojoj zemlji i strateškom okviru za društvenu integraciju, sa fokusom na kulturne politike i njihov uticaj na pozicioniranje umjetnika koji nijesu finskog porijekla na tamošnju dinamičnu kulturnu scenu.
Za kraju su svoja iskustva prenijeli rukovodioci dvije crnogorske nevladine organizacije, Nataša Nelević iz NVO NOVA koja je još jednom podsjetila na projekat „Muzeja žena“ te promjena ideološke paradigme, i Igor Rakčević iz Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore uo implementaciji UNESCO projekata.
