Priča o Etičkom kodeksu i potrebi njegovog mijenjanja pokrenuta je nakon što su poslanici Demokratskog fronta izazvali incident u skupštinskom holu, kada su, revoltirani ukidanjem imuniteta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, fizički i verbalno nasrnuli na kolege iz DPS-a.
Skupština, osim Etičkog kodeksa, nema mehanizam zaštite, odnosno kažnjavanja poslanika, a prema ovom dokumentu, jedina kazna je javna opomena ili udaljenje sa zasijedanja, što poslanike DF-a ne bi mnogo pogodilo s obzirom na to da bojkotuju parlament. DPS je u okviru partije počela analiziranje i rad na izmjeni Kodeksa, što su i ostale partije koje učestvuju u radu parlamenta učinile.
Sigurno je da će biti predložene novčane kazne za kršenje Kodeksa, kao i da će sjednicu Odbora za ljudska prava koji nadzire primjenu Kodeksa, zakazivati predsjednik a ne njegov zamjenik, što je bilo predviđeno važećim dokumentom. Za sada nije poznato da li će biti formirana radna grupa za izradu konačne verzije novog kodeksa, ili će taj posao preuzeti Kolegijum predsjednika Skupštine.
DF nema pravila
Branka Tanasijević kaže da je crnogorski parlament od osnivanja uspio da izgradi kulturu dijaloga, po kojoj je prepoznatu regionu i šire.
– U duhu parlamentarizma, vodile su se oštre političke rasprave, ali se u najvećem broju slučajeva poštovala ličnost sagovornika. Međutim, u posljednje vrijeme, zbog čestih incidenata koje je izazivao jedan broj poslanika DF-a, parlament je prestao da bude primjer korektne komunikacije predstavnika građana. Ponašanje u skladu sa društvenim statusom, kao najpouzdanije mjerilo političke kulture, u ovom slučaju je izostalo i zamijenjeno je neprimjerenom retorikom, nasiljem i uvredama upućenim poslanicima vladajuće partije. Pretvarajući Skupštinu u poligon za obračun, zaboravili su da poštuju dokumenta koja ih obavezuju na korektno ponašanje – kazala je Tanasijević.
Prema njenim riječima, građani koji su dali povjerenje svojim predstavnicima, imaju pravo da od njih očekuju da u svakoj prilici budu na nivou zadatka, postupajući u skladu sa moralnim principima i uspostavljenim pravilima političkog života.
– Kodeks, u tom smislu, ima značaj jer obavezuje poslanika „da sa najvećom pažnjom i osjećajem vlastite odgovornosti poštuje ličnost svakog pojedinca i Skupštinu, izbjegavajući svaki postupak koji može narušiti njihov integritet i dostojanstvo“– kazala je Tanasijević.
(opširnije u Pobjedi)
