Sagovornici Pobjede saglasni su da je neophodan sistemski pristup, a iz Ministarstva prosvjete najavili su skore sastanke sa svim direktorima osnovnih i srednjih škola kako bi zajednički, kroz dijalog, došli do modela za prevenciju ove pojave. Iz nevladine organizacije „Juventas“ kažu da iako djeluje da je nasilje u Crnoj Gori manje izraženo nego u regionu, to ne smije da „uljuljka“ nadležne i da se negativnim trendovima može suprotstaviti samo pametnom državnom politikom u ključnim oblastima, prije svih obrazovanju i socijalnom staranju. Otvoreni za saradnju Portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić kazala je za Pobjedu da sistemski pristup u prevenciji vršnjačkog nasilja podrazumijeva uključivanje i drugih relevantnih sektora, kao što su zdravstvo, socijalni sektor, policija, lokalna zajednica, nevladine organizacije. Na planiranim sastancima sa upravama škola, pojasnila je ona, biće riječi i o eventualnom angažmanu školskog policajca, kao jedne od mjera prevencije. – Programi prevencije vršnjačkog nasilja u školi veoma su važni, kao i stalno praćenje i procjenjivanje njihovog uticaja. Škola je ključno mjesto za rano prepoznavanje ovih problema i za preventivne, rane intervencije – kazala je Lekić. Naša sagovornica je objasnila da osim potencijalne mjere policajca u školskom dvorištu, obrazovne ustanove, u odnosu na broj đaka, imaju pravo na jednog pedagoga ili psihologa ili pravo da angažuju oba stručnjaka, što je, takođe, uslovljeno brojem djece. – Upravo zbog važnosti ovog pitanja postoji i mogućnost da dvije ili više ustanova koje zajedno ispunjavaju uslove u pogledu broja učenika i koje se nalaze na teritoriji iste opštine, mogu imati jednog pedagoga ili psihologa – dodala je Lekić. Poručila je da u Ministarstvu rade na strateškom i strukturnom suzbijanju pojave vršnjačkog nasilja, ali i da očekuju aspolutnu posvećenost vaspitno-obrazovnih ustanova. – I to ne samo kroz dosljedno poštovanje procedura nakon što se nasilje eventualno dogodi, već i u dijelu prevencije, kroz učešće nastavnog kadra u obukama, te kontinuiranom radu sa djecom i uspostavljanjem jasnih pravila funkcionisanja škole – naglasila je Lekić. Ukazala je i na činjenicu da je
vršnjačko nasilje vrlo složena pojava - po uzrocima, pojavnim oblicima i posljedicama, jer ne obuhvata samo ispoljavanje nasilja kroz fizičku agresiju, već i verbalnu, socijalnu i emocionalnu. – Zato smo potpuno otvoreni za komunikaciju sa svim učesnicima obrazovnog procesa i civilnim sektorom – poručila je Lekić. Odgovori ohrabrujući Unija srednjoškolaca je, zajedno sa NVO „Juventas“, nedavno poslala dopise srednjim školama da se izjasne o evidentiranim slučajevima vršnjačkog nasilja, programima prevencije i načinima djelovanja nakon što dođe do nasilja. Od 52, samo 15 srednjih škola je odgovorilo i sve su saglasne sa stavom da se na prevenciji nasilja mora više raditi. Pobjedi je iz Unije srednjoškolaca rečeno da u četiri škole, od njih 15, nije evidentirano nasilje, dok ostale nijesu dostavile te podatke, ali su navele da se uglavnom radi o verbalnom nasilju. Fizičko nasilje je, kako su istakli, zabilježeno u rijetkim slučajevima. Predsjednik Unije Jovan Bojović smatra ohrabrujućim što postoje škole koje su spremne da ulože napore kako bi dale doprinos u rješavanju ovog problema. – Ne možemo reći da imamo škole koje nijesu zainteresovane za rješavanje pitanja vršnjačkog nasilja, već da nemaju jasnu sliku o tome koliko je zapravo ovaj problem sve zastupljeniji i koliko truda treba da se uloži da bismo se sa ovim problemom manje susrijetali – ocijenio je on.
Prema podacima koje su dobili, pojedine škole u prevenciji vršnjačkog nasilja sprovode Vladin program zaštite od nasilja i diskrimacije, koji se realizuje kroz predavanja i radionice, dok u nekim školama postoje i timovi za zaštitu od nasilja, koji čine direktor, pedagog i nastavnik. Bojović ističe da se iz odgovora koje su dobili zaključuje da škole nakon incidenta koji registruju problem pokušavaju da riješe dijalogom između sukobljenih učenika. U medijaciju su uključeni psiholozi ili pedagozi. – U domenu disciplinskih postupaka izriču se vaspitne mjere opomene, ukora ili isključenje iz škole – naveo je naš sagovornik. Ujednačiti prakse U nevladinoj organizaciji „Juventas“ kazali su Pobjedi da se u prevenciji vršnjačkog nasilja moraju ujednačiti prakse svih ključnih institucija, kako u ministarstvima prosvjete, rada i socijalnog staranja, zdravstva i pravde, tako i u upravama i savjetima škola, kao i učeničkim parlamentima. Izvršna direktorica ove NVO Ivana Vujović kazala je da svim školama nije jednako važan stav učenika. – U školama vlada nenasilna atmosfera, u nekima nasilje postoji ali se ne prepoznaje kao takvo.
U nekim postoje stalni programi prevencije, a uprave pojedinih škola se osjećaju nedovoljno sigurno kada su u pitanju načini na koje mogu reagovati u prevenciji nasilja ili onda kada se ono desi – kazala je Vujović za Pobjedu. U „Juventasu“ ih brine odsustvo održivog ulaganja od Ministarstva prosvjete radi ujednačavanja praksi za prevenciju nasilja, što, kako je navela Vujović, uključuje i adekvatnu podršku za djecu koja čine nasilje. – Škole nijesu dovoljno povezane sa drugim institucijama, ali nedostaje i aktivnija uključenost savjeta roditelja i učeničkih parlamenata – kazala je Vujović. Ona smatra da je potrebno organizovati radionice na temu tolerancije i prihvatanja različitosti, kao i mirnog rješavanja sukoba. - Potrebno je osmisliti i programe vezane za senzibilizaciju roditelja, ali važno je jasnije promovisati i edukativne programe o kulturi nenasilja, poput programa „Borba protiv govora mržnje na internetu“ – smatra Vujović.
Pobjeda
