Kultura

POČINJE SERIJA „BOŽIĆNI USTANAK“: Ljubav, smrt i država

„Božićni ustanak“ ima potencijal da prikaže tugu jednog vremena čijeg se bremena još nijesmo oslobodili. S druge strane, može da se oklizne i pretvori u bajku u lijepim kostimima, u kojima se veliča ili urniše određena „opcija“ i ne prikazuje najvažnije – drama običnog čovjeka u Crnoj Gori s početka 20. vijeka
POČINJE SERIJA „BOŽIĆNI USTANAK“: Ljubav, smrt i država
Portal AnalitikaIzvor

Stvarno smo majstori da saspemo drvlje i kamenje na neviđeno. Komentari pristižu sa svake strane još od kako je prva crnogorska istorijska igrana TV serija „Božićni ustanak“ u režiji Željka Sošića počela da se snima prije dvije godine. Stanje se pogoršalo uoči premijere, što možete vidjeti ako ispratite ostrašćene komentare na portalima i društvenim mrežama.

Svako ima nešto da napiše, od uvreda i nacionalističkih ispada, preko različitih tumačenja istorijskih činjenica, do napada na pojedine članove autorske ekipe, a prva epizoda još nije prikazana. Premijera pilota, poslije kog slijedi još osam epizoda, biće emitovana u nedjelju, 29. januara u 20:05 sati na RTCG1.

Prije nego što ospemo po jednom od najvažnijih domaćih projekata iz ove godine, hajde da ohladimo glave i razmislimo zbog čega Sošićev serijal može biti dobar i šta ga može upropastiti.

bozicni-ustanak-2

Igrana forma

Sošić je davno objavio sinopsis serijala, u kom se navodi da se „epska istorijska drama u devet epizoda bavi najtragičnijim događajem crnogorske istorije koji je nedovoljno tumačen i tretiran“. Reditelj je naglasio da će serija „zasnovana na istorijskim događajima, uz izmišljene i autentične likove, kroz igranu formu tumačiti jedno vrijeme i događaje koji su ostavili dubok trag na nacionalno, kulturno i državotvorno biće Crne Gore i njenih stanovnika.“

Prvo i najvažnije se ne smije zaboraviti: „Božićni ustanak“ nije dokumentarna serija. Gledaoci koji očekuju puku faktografiju mogu odmah da isključe TV. Igrana forma širi mogućnosti za dramatizaciju događaja koji su vezani za Božićni ustanak, a samim tim i potencijal Sošićeve TV drame. Glavni cilj nije donošenje neke velike istine, iako se može pretpostaviti šta kompletan autorski tim misli o Božićnom ustanku. Poenta je sasvim drugačija: ne „spašavanje“ istine o državi, već predstavljanje života ljudi koji su živjeli u doba ekstremnih podjela i epohi koja i dan-danas pravi podjele.

bozicni-ustanak-3

Opasne emocije

Ljubav, smrt i država... Kako se osjećala majka koja je izgubila sve starije muške glave u Prvom svjetskom ratu, a onda dočekala da njena dva sina pucaju jedan na drugog iz protivničkih tabora? Šta je proživjela žena koja nije mogla da voli zato što je njena porodica pripadala „nepodesnoj“ opciji?

Kom bogu se molio jedan sasvim obični stanovnik Cetinja dok je gledao kako politički strvinari kroje sudbinu naroda i je li ga interesovala politika u doba jada, bijede i gladi? Ako njihove drame budu iznesene na pravi način, niko se više neće sjećati kojoj istorijskoj „opciji“ pripada. Posmatraće seriju kao vrsnu fikciju koja je uspjela da ga pomjeri sa mjesta.

„Božićni ustanak“ zbog igrane forme ima potencijal da nas uništi snagom emocija i tugom jednog vremena čijeg se bremena mnogi nijesu oslobodili ni danas. Istovremeno, donosi opasnost. Priča može da se pretvori u bajku u lijepim kostimima, u kojima se veliča ili urniše određena „opcija“, a ne prikazuje najvažnije – drama običnog čovjeka u Crnoj Gori s početka 20. vijeka, od plemića do najsiromašnijeg obućara.

bozicni-ustanak-4

Ljubavna priča

Zato je posebno zanimljivo ubacivanje ljubavne priče u istorijsku TV dramu. Način na koji je infiltrirana pripovijest o nesrećnom paru koji igraju Miodrag Radonjić i Sanja Popović uticaće na cjelokupni utisak o seriji. Njihova drama može postati naša, pod uslovom da se sve kockice poslože na svoje mjesto i njihova romansa ne pojeftini na način da sentimentalizmom iz telenovela udara na emocije gledalaca. Glavni glumac Sošićeve serije mora da ostane Vrijeme, a ne pojedinačni likovi.

Trejler prve epizode pokazuje da ne moramo da se plašimo boljki od kojih smo patili uz „Dojč caffee“. „Božićni ustanak“ je ozbiljnija produkcija, sa jakom glumačkom ekipom iz regiona i saradnicima poput legendarnog scenografa Milenka Jeremića. Vjerovatno će biti ugodan oku i, koliko smo imali priliku da vidimo u minut i po trejlera, bez iskarikiranih akcenata i nategnute glume.

Šta god mislili o Božićnom ustanku kao događaju, sačekajte da pogledate makar prvu epizodu ove serije, pa onda „palite“ internet komentarima. I probajte da se što manje nervirate. Ipak ćete morati da živite sa „Božićnim ustankom“ naredna dva mjeseca – o Sošićevoj seriji će se pričati gdje god se pojavite.

M. IVANOVIĆ

 

Autorska ekipa serijala

Reditelj i koscenarista je Željko Sošić, a koscenaristkinja Jovana Bojović. Producenti su Željko Sošić, Rade Vojvodić i Darko Šuković. Umjetnički direktor projekta je Milorad Popović, menadžer produkcije je Svetlana Sošić, a stručni konsultat za istorijska pitanja Novak Adžić. Scenograf je Milenko Jeremić, direktori fotografije Ivan Kostić i Petar Popović, a kostimograf Gordana Angelovski. Izvršni producenti su Svetlana Sošić i Ivan Đurović. Pokrovitelj serije je Ministarstvo kulture Crne Gore, a koproducenti RTCG i Studio Dogma.

Igraju Nataša Ninković, Vojin Ćetković, Marko Nikolić, Boro Stjepanović, Mirko Vlahović, Mirza Halilović, Amar Bukvić, Srđan Grahovac, Mladen Nelević, Momčilo Pićurić, Miodrag Radonjić, Sanja Popović, Miloš Pejović, Milivoje Obradović, Nebojša Kundačina, Danilo Čelebić, Slobodan Marunović, Željko Radunović, Dušan Kovačević, Zoran Vujović, Marija Đurić, Vanja Jovićević, Branka Stanić, Aleksandar Radulović, Dragan Račic, Olivera Vuković, Nikola Vasiljević, Sejfo Seferović, Davor Dragojević, Dejan Đonović, Vule Markovic, Emir Ćatović, Petar Novaković, Maja Stojanović, Filip Đuretić, Vukan Pejović, Marko Todorović, Omar Bajramspahić, Pavle Popović, Đorđe Tatić, Stefan Marković i drugi. Uloge dječaka Boža i Ivana tumačili su Lazar Martinović i Petar Vlahović, kojima je ovo prvo iskustvo na snimanju.

Serija je snimana dvije godine, na Cetinju i u okolini Cetinja, Podgorice Danilovgrada i Beograda.

FOTO: Ivan Čojbašić

Portal Analitika