“Članstvo u NATO biće još jedan civilizacijski iskorak i nakon obnove nezavisnosti drugi najvažniji događaj u novijoj crnogorskoj istoriji. To će biti nova prilika za sve u Crnoj Gori: za pojedince, partije, različite društvene grupe, za privrednike i stvaraoce svih profila, da razviju svoje potencijale na najvišem mogućem nivou”, poručio je premijer Marković.
Crnogorski premijer ističe da će najveći izazov u ovoj, ali i narednim godinama, biti uspostavljanje dijaloga o svim pitanjima u kojima se razlikujemo, stabilizovanje javnih finansija i zaustavljanje rasta javnog duga, kako bi se ostvario ključni cilj ove Vlade: unapređenje životnog standarda svakog pojedinca i svake porodice u Crnoj Gori.
DN: Zakoračili smo u 2017. godinu, koja će, s obzirom na skorije članstvo u NATO, svakako zaslužiti posebno mjesto u novijoj crnogorskoj istoriji. Da li ovo pitanje u narednim mjesecima do formalnog prijema u Alijansu može predstavlja bilo kakav izazov za Crnu Goru i ako može, na koji način?
MARKOVIĆ: Nema nikakve dileme: 2017. će biti godina u kojoj će Crna Gora postati 29. članica NATO saveza. To će biti još jedan civilizacijski iskorak i nakon obnove nezavisnosti drugi najvažniji događaj u novijoj crnogorskoj istoriji, zapravo još jedna potvrda osvojenih demokratskih vrijednosti i standarda. To će biti nova prilika za sve u Crnoj Gori: za pojedince, partije, različite društvene grupe, za privrednike i stvaraoce svih profila, da razviju svoje potencijale na najvišem mogućem nivou.
Članstvo u ovom savezu će, s jedne strane, našim građanima i državi obezbijediti dugoročnu stabilnost i prosperitet, a istovremeno omogućiti Crnoj Gori da kao ravnopravan član društva najrazvijenijih država današnjice doprinosi stabilnosti, miru i demokratiji na globalnom nivou.
Podsjetiću u najkraćem da je sredinom prošle godine počeo proces ratifikacije našeg Pristupnog protokola u svih 28 država članica NATO, što je ujedno i završni korak u pogledu formalizovanja našeg članstva. Iako je riječ o komplikovanim procedurama u većini zemalja, za nešto više od pola godine Protokol je potvrđen već u 17 država! Očekujemo da u narednih nekoliko dana to bude urađeno i u još najmanje tri države, tako da su sasvim realna naša očekivanja, kao i uvjeravanja koja imamo od naših partnera, da cio proces bude okončan do kraja marta ove godine. Ne vidim, dakle, bilo kakvih izazova u narednih nekoliko mjeseci, kad je riječ o ratifikaciji Protokola, kao ni u potvrđivanju te odluke u našem parlamentu.
DN: Koji će, prema Vašem mišljenju, biti najveći izazovi u ovoj godini?
MARKOVIĆ: Najveći izazov u ovoj, ali rekao bih, i u narednim godinama, biće uspostavljanje dijaloga o svim pitanjima u kojima se razlikujemo. Dijalog, a ne konfrontacija, razumijevanje a ne distanca. To nam treba da bismo naše resurse i potencijale valorizovali na pravi način i tako život u Crnoj Gori učinili boljim za sve.
Ukoliko na tom planu zaista ostvarimo napredak, uvjeren sam da ćemo lakše savladati i naš takođe ozbiljan izazov u ovoj godini, a to je stabilizovanje javnih finansija i zaustavljanje rasta javnog duga, uz očuvanu razvojnu komponentu. To je preduslov da ostvarimo i ključni cilj ove Vlade: unapređenje životnog standarda svakog pojedinca i svake porodice u Crnoj Gori.
DN: Jedna od prvih čestitki koju ste dobili od svjetskih zvaničnika bila je čestitka predsjednika Vlade Rusije Medvedeva. Kako procjenjujete takav postupak s obzirom na posljednja dešavanja?
MARKOVIĆ: Čestitka predsjednika Vlade Ruske Federacije stigla je zaista veoma brzo, svega nekoliko dana nakon izbora nove vlade. Prije svega, to je bila jasna poruka zvanične Rusije da su izbori u Crnoj Gori bili regularni i da je nova vlada rezultat slobodno izražene volje građana.
Drugo, predsjednik Medvedev je izrazio želju za unapređenjem konstruktivne rusko-crnogorske saradnje, a upravo to je i jedan od prioriteta naše vanjske politike. Nadam se, dakle, da je period nerazumijevanja iza nas i da ćemo u budućnosti mudrije iskoristiti ogromne potencijale za saradnju Crne Gore i Rusije.
Kao što vidite, posljednjih dana sa visokih zvaničnih adresa u Moskvi stižu razumne poruke o potrebi obnavljanja saradnje Rusije i NATO saveza i mi vrlo pažljivo registrujemo te poruke, sa uvjerenjem da će približavanje na globalnoj sceni veoma povoljno uticati i na to da Rusija na pravilan način tumači želju Crne Gore da se pridruži Alijansi.
DN: Prva crnogorska institucija koju ste posjetili nakon stupanja na dužnost premijera bio je Univerzitet Crne Gore, pa odmah zatim CANU, pa potom Privredna komora. Ovakav redoslijed sigurno nije slučajan. Kakve poruke ste željeli da pošaljete?
MARKOVIĆ: Riječ je o institucijama koje, svaka na svoj način, predstavljaju stubove razvoja svakog društva. Sveukupnog napretka Crne Gore nema bez visokog obrazovanja prilagođenog potrebama i zahtjevima vremena i prevashodno tržišta rada; nema ga ni bez angažovane naučne misli koja mora da pruži odgovore na ključne izazove sa kojima se suočava naše društvo; i konačno, nema ga ni bez snažne privrede koja mora da doprinese rastu društvenog proizvoda, na osnovu kojeg možemo finansirati i unapređivati i obrazovanje i nauku. Veoma sam ohrabren tim razgovorima i spremnošću svih ovih institucija da daju svoj puni doprinos ubrzanijem razvoju crnogorskog društva. Naravno, nijesu to jedine tačke od kojih će zavisiti naš ukupni rezultat, ali jesu najvažnije.
DN: Poručili ste da ćete biti beskompromisni u uspostavljanju prakse da je ispunjavanje obaveza prema državi prva, a ne posljednja dužnost. Da li će Vlada i na koji način pomoći preduzećima koja imaju nagomilani poreski dug, ali imaju potencijal da u perspektivi prevaziđu teškoće i posluju pozitivno?
MARKOVIĆ: Uporno ponavljam da ću insistirati na poštovanju obaveza prema državi. Činim to veoma svjesno, upravo da ne bi bilo iznenađenih i zatečenih kada krenemo u beskompromisnu akciju uvođenja reda u toj oblasti. Veoma brzo uspostavićemo praksu da je obaveza prema državi na prvom mjestu, a ne na posljednjem, u prioritetima svake firme i kompanije.
Obaveze prema državi moraju se izmiriti ili će oni koji nastave sa takvom praksom nestati iz ekonomskog života Crne Gore! Ostavićemo, naravno, prostor da poreski dužnici koji imaju jasan plan i realnu perspektivu svoj dosadašnji dug izmire u prihvatljivom roku, ali takvi reprogrami ne mogu se koristiti za novo kupovanje vremena i nastavak nezakonitog ponašanja.
DN: Prilikom posjete Privrednoj komori rekli ste da će se Vlada pozabaviti zakonima koji predstavljaju barijere za normalno funkcionisanje, prevashodno u sferi biznisa. Posebno ste izdvojili Zakon o javnim nabavkama, govoreći da se radi o propisu koji predstavlja „noćnu moru”. Zašto?
MARKOVIĆ: U brojnim razgovorima koje sam imao u prethodnom periodu sa privrednicima gotovo po pravilu su navodili da su najviše problema imali sa primjenom Zakona o javnim nabavkama. U praksi su se pokazali brojni nedostaci ovog zakona i u najkraćem roku razmotrićemo nova zakonska rješenja, koja će otkloniti sadašnje barijere.
Da ne ulazim ovom prilikom u detalje, samo ću napomenuti da osim za biznis, ovaj zakon ima snažne implikacije i na vladavinu prava, konkretno borbu protiv korupcije. To je dodatan aspekt o kojem se mora voditi računa, jer je oblast javnih nabavki ranjiva kada je korupcija u pitanju.
Ponašanje opozicije van svake logike
DN: Na kraju prošle godine jasno ste saopštili da će novi parlamentarni izbori biti redovni izbori 2020. godine i da nećete pristati na ucjene. Odmah nakon Vaše izjave, lideri SDP i Demosa su poručili da nema nikakave sumnje da će izbori biti ponovljeni. Da li su ovakve poruke opozicije dio određenog scenarija? Ako jesu, što sve možemo očekivati na crnogorskoj političkoj sceni u narednim mjesecima?
MARKOVIĆ: Nerado govorim o opoziciji i njenim potezima jer u kontinuitetu njihovo ponašanje karakteriše odsustvo elementarne logike i dodira sa realnošću. Najslikovitije to potvrđuje njihov zahtjev za ponavljanje parlamentarnih izbora. Vjerujem da su i opozicioni lideri potpuno svjesni besmislenosti takvog zahtjeva.
Ako takvi ultimatumi dolaze od onih opozicionih partija koje ste pomenuli u Vašem pitanju, onda je besmisao još veći! Jer, riječ je o partijama koje su na izborima zavrijedile skromnu podršku birača, dobile su svega po nekoliko poslaničkih mandata i svakom razumnom je nejasno odakle crpe kapacitet za ucjenjivanje parlamentarne većine…
Jedino donekle logično objašnjenje bilo bi da nastupaju u ime Demokratskog fronta, ali nijesam registrovao da su dobili takav mandat od lidera DF-a, kao što i ne vjerujem da su ih birači ovlastili da skromne mandate stave na raspolaganje DF-u. Ako su na to spremni i ako su tako odlučili, onda je još manje razloga da razgovaramo o ponavljanju izbora jer je upravo DF sve uradio na oktobarskim izborima da poništi Crnu Goru na najgrublji i najprimitivniji način do sada.
Pokušaj terorističkog akta dobiće epilog na sudu
DN: Na nedavnoj sjednise sjećate u početku čak i opozici Savjeta za bezbjednost dali ste podršku SDT da istragu o pokušaju terorizma dovede do kraja. Upravo je ovo pitanje jedan od izgovora opoziciji da dovodi u pitanje legitimitet nedavnih izbora. Očekujete li brzi završetak istrage i pravni epilog ovog slučaja? Od čega to sve zavisi?
MARKOVIĆ: Prethodni izbori su bili apsolutno legitimni. Ne smijemo zaboraviti da su uslovi za fer i demokratske izbore, kakvi su bili ovi održani u oktobru, mjesecima zajedno stvarani kroz Vladu izbornog povjerenja. Rezultate su priznali svi važni akteri na međunarodnoj sceni, a ako cija, koja se sad toliko upire da ih ospori.
Pokušaj terorističkog akta na dan izbora, o kojem govorite, dobiće svoj epilog na sudu. Naporno smo radili prethodnih godina da bismo obezbijedili nezavisnost i profesionalnost pravosuđa, stoga vjerujem da će tužilačka istraga biti zaokružena na pravno valjan i utemeljen način, koji će dovesti i do pravosnažne sudske odluke. Upravo crnogorska vlast ima najveći interes da se ovaj slučaj što prije rasvijetli do kraja. Ali, od brzine je važnije da imamo kvalitetno odrađen slučaj, kako krajnji sudski ishod ne bi ostavljao nikakve sumnje.
Dnevne novine
