Ovaj izvještaj je bio i razlog kontrolnog saslušanja pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje koje je održano u aprilu ove godine. Ministarstva su imala obavezu da poslije šest mjeseci izvijeste DRI o aktivnostima koje su preduzele povodom njihovih zaključaka. Ipak, i dalje nije jasno da li će neko odgovarati zbog miliona koji su iz budžeta otišli na izgubljene sporove.
Suđenje košta
Kako značajan dio ovog iznosa čine radni sporovi, tada se došlo do zaključka da država ne poštuje prava svojih zaposlenih i da su radnici prisiljeni da ih ostvare putem suda. A to košta. Posebno kada je riječ o potraživanjima iz radnog odnosa koja se moraju namiriti. Pa umjesto da budu plaćena na vrijeme, čak i sa kašnjenjem ili da se spor riješi mirnim putem, stignu na naplatu, najčešće prinudnu, nakon sudskih postupaka zajedno sa kamatama i enormnim sudskim troškovima. Član senata DRI Branislav Radulović kazao je da je u periodu od 2012. do 2015. godine vođeno 878 radnih sporova. Kao jedan od glavnih problema označio je neadekvatno planiranja budžeta.
Nedostatak podataka
Ovi podaci ne postoje, jer ne postoje elektronske evidencije, čulo se tada na kontrolnom saslušanju. Dragana Đuranović je potvrdila da je problem to što se u njihovoj instituciji ručno evidentiraju sporovi i svi ostali podaci i saglasila se sa tim da bi elektronska evidencija znatno olakšala njihov posao. Iznijela je podatak da je 11 zaposlenih u periodu od 2012. do 2014. godine zastupalo državu u 15.000 predmeta. U njenom izvještaju navodi da su se obraćali Ministarstvu za informaciono društvo (MID) radi davanja saglasnosti za izradu elektronskog sistema vođenja evidencije i Ministarstvu finansija radi obezbjeđenja sredstava. Na pitanje Pobjede da li je saglasnost data, iz Ministarstva javne uprave, koje je nakon ukidanja MID-a preuzelo dio njihove nadležnosti, ukazujući na značaj ovog informacionog sistema, rečeno nam je da je dokum e n t a c i j a Z a š t i t n i k a kompletirana, ali da je postupak davanja mišljenja još uvijek u toku.
U izvještaju Zaštitnika navodi se i da je Vlada u julu donijela zaključak kojim je obavezala Ministarstvo finansija da formira međuresorsni radni tim koji je do kraja 2016. godine trebalo da dostavi Vladi analizu o vrsti i uzrocima nastanka sporova, pravnom položaju, kadrovskoj i tehničkog opremljenosti Zaštitnika, kao i predlog mjera unapređenja položaja Zaštitnika radi efikasnije zaštite državne imovine. Radni tim čine predstavnici ovog ministarstva i Ministarstva pravde, kao i zamjenik Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, potvrdili su Pobjedi iz Ministarstva finansija. Izvještaj za Vladu još nije gotov, a predlog mjera unapređenja položaja koje je Zaštitnik dostavio, biće razmatran na narednom sastanku Radnog tima, navodi se u odgovoru PR službe Ministarstva finansija.
Evidencija postoji?
I u Ministarstvu unutrašnjih poslova vode evidenciju o sporovima koji se protiv njih vode pred sudovima i nadležnim organima, stoji u njihovom izvještaju.
- Nadležna služba Ministarstva je sredinom 2013. godine otpočela unos podataka o podnijetim tužbenim zahtjevima u elektronskoj formi, sa mogućnošću dorade aplikacije - kažu iz MUP-a. Imajući ovo na umu, začuđuje činjenica da budžetom nijesu bila predviđena sredstva za isplatu po sudskim presudama, pa je umjesto predviđenog jednog, plaćeno 4,6 miliona eura za period od četiri godine. Ministarstvo odbrane je postupilo u skladu sa preporukom DRI i utvrdilo način vođenja evidencije o sporovima koji se vode protiv ovog ministarstva, pa je otvoren poseban upisnik u koji se unose podaci o broju podnijetih tužbi, sa podacima o učesnicima spora, pravnom osnovu i vrijednosti spora - navode u izvještaju. Problem sa evidencijom, kažu, nemaju ni u Ministarstvu pravde. Njima Zaštitnik dostavlja predloge za rješavanje sporova pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i tužbe protiv Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija.
Dragana Đuranović u izvještaju navodi da tužbe, nalaze vještaka, presude, rješenja i ostalu dokumentaciju, odmah nakon prijema dostavlja državnim organima. Na saslušanju je ukazala na potrebu bolje saradnje između državnih organa i zaštitnika imovinskopravnih interesa u pogledu pružanja informacija. Danas se ta saradnja postepeno unapređuje, kaže Đuranović za Pobjedu. S druge strane, predstavnici ministarstva koji su bili predmet kontrolnog saslušanja navode da se u njihovom službama tačno zna ko je zadužen za komunikaciju sa institucijom Zaštitnika, te da se na njihove zahtjeve odgovara bez odlaganja. (Pobjeda)
