Vlada je, u prethodnom sastavu, ove izmjene utvrdila još 24. oktobra 2013. godine, ali se o tome nije raspravljalo u ranijem sazivu crnogorskog parlamenta.
Nova Vlada ponovo je Skupštini dostavila taj predlog i o njemu će sjutra raspravljati članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Predloženim izmjenama Zakona o državnim i drugim praznicima utvrđuje se novi praznik u Crnoj Gori – 13. novembar, Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.
„U istoriji svih civilizovanih naroda i država postoje određeni datumi kojima se slave i obilježavaju događaji ili ličnosti značajne za izgradnju i utemeljenje država, njihovu kulturu, istoriju, tradiciju“, kaže se u obrazloženju.
Obilježavanje takvih praznika je, kako se ističe, važan civilizacijski i kulturni čin, koji na specifičan način doprinosi utemeljenju, jačanju i očuvanju državnog i nacionalnog identiteta, poštovanju i njegovanju naslijeđenih kulturno-istorijskih vrijednosti.
„U skladu sa iskustvima drugih država, u praznike treba uvrstiti datume posvećene najznačajnijim ličnostima iz crnogorske istorije, koji su svojim djelom obilježili duhovno, državno i nacionalno biće Crne Gore“, kaže se u obrazloženju.
Petar Drugi Petrović Njegoš bio je na prijestolu Crne Gore u vrijeme plemenske podijeljenosti, siromaštva, nerazvijenih državnih instituta.
Svojim reformatorskim i vizionarskim duhom, uspio je, kako se navodi, da svoj narod izvede iz mraka Srednjeg vijeka i uspostavi temelje moderne crnogorske države.
“Njegov književni opus je i nakon skoro dva vijeka podjednako aktuelan i to ne samo u Crnoj Gori, već i među evropskim i drugim narodima u svijetu, jednako doživljen, intrigantan i, poput rijetkih velikana književnosti, nikada do kraja pročitan i uvijek izazovan za nova čitanja, za nove generacije, za sva vremena”, kaže se u obrazloženju.
Po Njegošu i njegovom književnom djelu se Crna Gora prepoznaje u svijetu.
„Zato 13. novembar, dan Njegoševog rođenja zaslužuje da ima status praznika u Crnoj Gori, za slavu, za dobro, za vječnost Crne Gore“, kaže se u obrazloženju.
Podsjeća se da u mnogim državama postoje praznici posvećeni značajnim književnim imenima, koja su prepoznatljiva za njihovo, ali i svjetsko kulturno nasljeđe.
Svjetski dan knjige obilježava se 23. aprila, na dan smrti dva velika evropska pisca Migela Servantesa i Viljema Šekspira.
Slovenija je dan smrti velikog pjesnika Franca Prešerna zakonom definisala kao kulturni i državni praznik, a tog dana se dodjeljuje i slovenačko državno priznanje Prešernova nagrada.
U Crnoj Gori na dan Njegoševog rođenja dodjeljuje se najveće državno priznanje u oblasti južnoslovenske književnosti – Njegoševa nagrada.
MINA
