Događaj je organizovan u cilju predstavljanja primjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti, rodnog aspekta medija i principa rodne ravnopravnosti.
U uvodnom dijelu događaja učesnicima/cama se obratila načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, magistarka rodnih studija Aet Salh, te novinarka Duška Pejović.
Načelnica Pejović podsjetila je da mediji imaju veoma važnu ulogu u demokratskom društvu, samim tim i kada je u pitanju politika rodne ravnopravnosti, te da su mediji prije svega kreatori javnog mnjenja. Korišćenje rodno osviješćenog jezika može na prvi pogled izgledati formalno ali za dugoročni cilj im povećanje svijesti o učešću žena u javno životu i u procesima odlučivanja.
Sloboda govora je jedan od temeljnih stubova za postojanje demokratske vlasti i pretpostavka je lične slobode i rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti.
Prema njenim riječima svaki čovjek ima pravo na istinitu, blagovremenu i potpunu informaciju. To je ono što slobodu štampe pozicionira veoma visoko na ljestvici ljudskih prava. Odnos prema ženama u crnogorskim medijima do sada je bio tradicionalan, žene su često marginalizirane i po zastupljenosti i tematski.
Aeta Salh i Duška Pejović, predstavile su mogući uticaj medija na proces socijalizacije, odnosno rodni aspekt medija. Nakon interaktivnog dijaloga donešene su sljedeće preporuke:
•Mediji bi trebalo da u situacijama kada je to moguće, npr. pravljanje izvještaja sa zasijedanja Skupštine, traženje komentara, izjave, sagovornika/ca za odredjene teme, učešća u emisijama, da pozivaju političarke, komentatorke, stručnjakinje – žene iz različitih oblasti i da im daju više medijskog prostora.
•Kada izvještavaju o nasilju nad ženama, mediji treba da ispitaju da li je nasilje ranije prijavljivano, kako su reagovali razni državni organi, zašto institucije nijesu prijavile prijetnje i reagovale (škola itd.), da ne opravdavaju nasilnika, da ne insinuiraju krivicu žrtve, da prepoznaju stereotipe i da ih eliminišu, i da prate priču do kraja odn. do sudske odluke.
•Mediji bi trebalo da budu mnogo inventivniji i aktivniji i u fokus javnosti samoinicijativno otvaraju pitanja i teme koji se odnose na politiku rodne ravnopravnosti u svim oblastima.
•Mediji se moraju osloboditi izvještavanja i pravljenja priča koje podržavaju rodne stereotipe i tradicionalne uloge žena. Moraju uzeti aktivnu ulogu u osvjetljavanju nejednakosti sa kojima se žene suočavaju i ne čekati da ta pitanja pokrene neko drugi.
•Podići nivo svijesti medija i novinara o tome koliko su značajni kao nosioci društvenih promjena za postizanje veće jednakosti u društvu što će uticati na uključivanje rodne perspektive.
•Mediji bi trebalo dosljedno da primjenjuju rodno senzitivni jezik.
Događaju su prisustvovali/e predstavnici/e Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Fakulteta političkih nauka – smjer: novinarstvo, kao i crnogorskih medija.
