Među mogućim Valsovim nasljednicima francuska štampa pominje portparola Vlade i nekoliko ministara.
Oland, iza kulisa, privodi kraju konsultacije kako bi oformio svoju posljednju ekipu s kojom će vladati do predsjedničkih izbora na kojima neće učestvovati, a posljednje promjene u vladi biće saopštene u prepodnevnim satima, navodi pariski "Figaro".
Oland želi da oko sebe okupi, u posljednjim mesecima pred predsjedničke izbore idućeg proljeća, "lojalnu, skladnu, povezanu i operativnu vladu", iako se neće suočavati sa velikim izazovima jer su glavni predlozi zakona već usvojeni, a parlament od februara prekida rad zbog predsjedničke kampanje, piše list.
Postoji mogućnost da Oland za novog premijera imenuje Stefana Le Fola, portparola vlade i ministra poljoprivrede od 2012, koji to u ponedjeljak nije ni demantovao, ni potvrdio.
"To je moguće, ali isto toliko i nije moguće", rekao je Le Fol za Frans enfo.
U njegovom okruženju kažu da je ta pretpostavka prilično realna, dok je Le Fol, koji je bio šef predizbornog tima Fransoa Olanda na prethodnim izborima, ranije rekao da ne bi imao ništa protiv da bude imenovan za premijera.
Međutim, ukoliko se opredijeli za svoju nekadašnju "desnu ruku" u Socijalističkoj partiji, Oland rizikuje da ostavi utisak predsjednika koji nikada nije zaista prestao da bude predsjednik partije, ocjenjuje pariski dnevnik.
Kao mogući kandidat za novog premijera pominje se i Bernar Kaznev, sadašnji ministar unutrašnjih poslova, a neki pretpostavljaju da bi na čelu vlade mogla da se nađe i ministarka obrazovanja Naža Valo-Belkasem ili, pak, ministarka zdravlja Marisol Turen.
Osim toga, pominju se i ministar odbrane Žan-Iva Le Drian i ministar finansija Mišel Sapen.
Vals (54) španskog porijekla koji je sa 20 godina postao francuski državljanin, imenovan je za predsjednika vlade u martu 2014. godine.
Vladajuća ljevica počela je nedavno predizbornu stranačku kampanju za predsjedničke izbore.
Bivši ministar ekonomije Arno Montbur prvi je podnio svoju kandidaturu za stranačke izbore predviđene između 22. i 29. januara. Ostali kandidati imaju rok do 15. decembra da se prijave za stranačke izbore.
Francuska desnica već je izabrala svog kandidata, bivšeg premijera Fransoaa Fijona, dok će ekstremnu desnicu predstavljati Marin Le Pen.
Za izbore su se još kandidovali predstavnik radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon i bivši ministar ekonomije Emanuel Makron, koji je u avgustu podnio ostavku i osnovao svoju političku organizaciju, centristički "Pokret" (En Marche).
Tokom vikenda kandidaturu je najavio francuski pisac i sineasta Aleksandar Žarden, koji će biti kandidat građanskog pokreta.
Uzimajući u obzir duboke podjele unutar ljevice, analitičari procjenjuju da će se u drugom krugu za mjesto predsjednika boriti kandidat desnice Fransoa Fijon i predsjednica ekstremne desnice Marin Le Pen.
Izvor: b92.net
