On je danas, na poslovnom skupu "Izazovi e-poslovanja" koji je organizovao ZZI, kazao da se bez zakonskog okvira ne može ući u e poslovanje, a sve što je do sada Crna Gora uradila na tom polju, kako je naveo, usaglašeno je sa tekovina Evropske unije.
''To govori Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Mislim da će i Izvještaj za ovu godinu tako nešto potvrditi i očekujemo da će iduće godine Poglavlje 10, koje tretira informaciono-telekomunikaciono društvo, biti zatvoreno“, rekao je Ljumović.
Nacrt novog zakona o elektronskom potpisu i uslugama certifikovanja je, kako je ukazao, u kratkom roku dobio saglasnost Evropske komisije.
''Očekujemo njegovu brzu skupštinsku proceduru i da početkom godine bude usvojen taj zakon“, kazao je Ljumović.
On je objasnio da taj zakon uvodi dvije vrste usluga, među kojima je elektronski pečat.
''Ono što je jako bitno za e poslovanje, pogotovo u domenu završnih dokumenata, je završni dokument u elektronskoj formi. Tako da je elektronska dostava nešto što je jako bitno“, naveo je Ljumović.
Predsjednik Udruženja za informatiku i telekomunikacije u Privrednoj komori Slovenije i direktor ZZI, Igor Zorko, smatra da je elektronsko poslovanje obaveza.
''Prednost elektronskog poslovanja je veća transparetnost, lakše poslovanje, brže pronalaženje partnera, a sama procedura poslovanja je jeftinija“, pojasnio je Zorko.
On je kazao da proces uvođenja elektronskog poslovanja u Sloveniji traje od 2000.godine.
Zorko je pojasnio da su u Sloveniji veliki projekti obavezivali javnu upravu da izdaje elektronske račune.
''To znači da je javna uprava odlučila da nema više papirnih računa i svi njihovi dobavljači morali su slati više od 350 hiljada računa mjesečno elektronskim putem, umjesto papirnim. To je bio jedan veliki preokret 2015. godine“, naveo je on.
U Sloveniji, kako je istakao, oko 40 hiljada firmi šalje elektronske račune.
''Dodatno, deset dosto koristi elektronske otpremnice i narudžbenice, što znači da polovina svih firmi u Sloveniji koristi elektronsko poslovanje“, precizirao je Zorko.
On smatra da je Crna Gora većim dijelom pripremljena za poslovanje bez papira, ali da joj, kako je ocijenio, manjka adaptacija zakonske regulative koja se odnosi na digitalizaciju.
''Potrebno prilagoditi Zakon o PDV-u, Zakon o upravnim postupcima kako bi mogli raditi sa elektronskim računima. Mislim da sama implementacija tehnologije nije problem u Crnoj Gori, ali je potrebno povjerenje u elektronsko poslovanje“, precizirao je Zorko.
Direktor divizije lanaca snabdijevanja, Špica International d.o.o., Andrej Planina, kazao je da je glavna stvar koja se dešava u lancu snabdijevanja „četvrta industrijska revolucija“.
''A to je digitalizacija svega, autonomnost, automatizacija i povezivanje. Nismo samo mi kao osobe povezane, i preduzeća su povezana, kao i strojevi. U lancu snabdijevanja nije dovoljno samo da informacije razmjenjujemo, dokumenta šaljemo, nego lanac snabdijevanja ima i fizički tok, pojasnio je Planina.
Ako neko premjesti kutiju u skladište sa jedne na drugu lokaciju, kako je naveo, to treba zabilježiti u centralni informacijski sistem.
''Ta sprega između virtuelnog i realnog svijeta u logistici je jako bitna“ , istakao je Planina.
Poslovni skup "izazovi e-poslovanja" je održan u okviru Inicijative "Poslujmo Bez Papira" sa ciljem povezivanja digitalnog i realnog svijeta i stvaranja novih modela koje pospješuju sposobnost prilagođavanja mailih i velikih preduzeća izazovima digitalne transformacije.
