Privrednici su podsjetili i na problem da Albanija, suprotno CEFTA sporazumu, otežava ulaz crnogorskih mljekarskih proizvoda pozivajući sa na Uredbu o aflatoksinu koju, naglašavaju, ne primjenjuju na uvoz iz drugih zemalja Regiona, a takođe traži da naši mesni proizvodi imaju evropski izvozni broj, što nije u skladu sa principima STO.
"Zatraženo je da se u Crnoj Gori labavije primjenjuje CEFTA sporazum, kao što to rade ostale zemlje potpisnice i tako zaštiti domaći proizvođač. Ocijenjeno je poražavajućim da pokrivenost uvoza hrane izvozom proteklih devet mjeseci bude samo devet odsto, što je pad za dva procenta u odnosu na uporedni period prethodne godine", saopšteno je iz Privredne komore.
Prerađivačka industrija jedan od ključnih sektora ekonomije
Sekretarka Odbora Lidija Rmuš na sjednici je istakla da poljoprivreda sa prerađivačkom industrijom predstavlja jedan od ključnih sektora ekonomije, što potvrđuje i učešće u BDP od 9,7 odsto.
"Prema podacima Monstata, vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 24,1 milion eura. Otkupljeno je 18,5 miliona litara mlijeka što je na nivou istog perioda prošle godine. Kvalitet otkupljenog mlijeka raste. Plantaže su ubrale 21 milion kilograma grožđa- 30 odsto više u odnosu na 2015, kao i 850 tona bresaka sa 60 hektara zasada. Ove jeseni će iz Italije i Grčke biti nabavljene nove visokosortne sadnice, tako da će Plantaže ponovo imati preko 85 hektara zasada pod breskvama", kazali su iz Privredne komore.
Istakli su i da je proizvodnja jaja u stalnom porastu, te da je njihov uvoz smanjen za 13 odsto u odnosu na prvih devet mjeseci 2015, odnosno 23 odsto u odnosu na taj period 2014.-
Od bolesti kvrgave kože oboljelo 548 goveda
Ove godine je od opasne zarazne bolesti kvrgave kože oboljelo 548 goveda. U cilju suzbijanja njenog širenja, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sprovela je sve mjere u skladu sa Zakonom o veterinarstvu i Smjernicama Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA).
"Program otkupa tržnih viškova jagnjadi je u toku (14.136 grla) i realizuju ga Vlada, IRF, te kompanije `Goranović`, `Mesopromet` i `Gradina`. Zbog uspjeha u realizaciji projekta MIDAS (šest miliona eura za 660 privrednika), Svjetska banka je odobrila dodatnih tri miliona za nastavak projekta. Pokrenuti su i programi IPARD-like i IPARD-like 2 vrijedni 10,4 miliona eura bespovratne podrške. Kroz projekat sa Abu Dabi razvojnim fondom (ADMAS) je potpisano šest ugovora, sa veoma povoljnim uslovima kreditiranja. U planu je povećanje kapaciteta prerade mlijeka. Na sjeveru kompanija `Milkraft` gradi veliku farmu kapaciteta 500 grla i mljekaru kapaciteta 60 tona prerade dnevno. U toku su investicije u dvije velike farme ovaca na Pišču i angus goveda na Žabljaku, te u novu fabriku za preradu u okviru Mesoprometa, kojom se stvara mogućnost za otvaranje 70 novih radnih mjesta i plasman proizvoda sa sjevera", saopšteno je iz PKCG.
Podsjetili su i da su ove godine otvoreni su pregovori sa Evropskom komisijom u poglavljima 12 Bezbjednost hrane i 13-Ribarstvo. Do kraja godine očekuje se otvaranje pregovora u poglavlju 11-Poljoprivreda i ruralni razvoj.
"Za devet mjeseci ove godine u prehrambenoj proizvodnji zabilježen je rast od 6,7 odsto, dok je u proizvodnji pića i duvanskih proizvoda zabilježen pad od 4,4 odsto, odnosno 57,5 odsto. Prema anketi o poslovanju za devet mjeseci može se zaključiti da je u 2016. u odnosu na 2015. kod većine subjekata ostvaren rast proizvodnje i plasmana od tri do 30 odsto. Kod preduzeća koja su u prethodnom periodu investirala uglavnom je proizvodnja značajno povećana, što je pozitivno uticalo na prodaju na domaćem tržištu, povećanje izvoza, kao i plasman kroz turističku tražnju", poručili su iz Privredne komore.
Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda vrijedna 401 milion
Istakli su da je ukupna robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci ove godine iznosila je 401,5 miliona eura, što je dva odsto više u odnosu na isti period prošle.
"Izvezeno je robe u vrijednosti od 35,9 miliona eura ili 10 odsto manje, dok je uvoz iznosio 365,6 miliona eura, odnosno veći je za 3 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 9,8 odsto. Obim robnog prometa poljoprivrednim proizvodima je i dalje najveći sa CEFTA zemljama 54,2 odsto, dok EU učestvuje sa 36 odsto. Najviše je izvezeno u CEFTA zemlje i to 72,1 odsto.
Od ukupnog uvoza 92 odsto je ostvareno iz CEFTA i EU zemalja. U uvozu najviše učestvuje svinjsko meso, zatim pića, mlijeko i mliječni proizvodi", kazali su iz Komore.
Na tržište CEFTA-e 70 odsto izvoza hrane
Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Nina Drakić je kazala da je tržište CEFTA regiona(Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldavia, Srbija i UNMIK-a u ime Kosova) veoma važno za C našu zemlju, naročito za trgovinu poljoprivredno–prehrambenim proizvodima, jer izvozimo 70 odsto, a 56 odsto hrane iz tog regiona.
"U desetogodišnjem periodu uvoz je smanjen za 6 odsto, a izvoz je povećan za 12,8 odsto. Najznačajniji partner u okviru CEFTA je Srbija, sa učešćem od oko 70 odsto, odnosno u uvozu učestvuje sa oko 80 odsto, a u izvozu od 32-56 odsto. Iz CEFTA regiona najviše uvozimo žive životinje, mlijeko i mlječne proizvode, žitarice i proizvode od žitarica, voće i povrće i piće. Zabrinjava podatak da je posljednijh godina uvoz voća i povrća porastao za preko 2,3 puta, iako za tu proizvodnju Crna Gora ima komparativne prednosti. S obzirom na značajna sredstva koja će se usmjeriti u poljoprivredu do kraja 2020. (oko 100 miliona eura), predlog je da se znatan dio opredijeli za jačanje ovog sektora, kako u primarnoj proizvodnji, tako i u preradi", navodi se u saopštenju Privredne komore.
Uvoze se uglavnom sušeni i dimljeni proizvodi, prerađevine od mesa, voće, brašno i proizvodi od brašna, piće (vino i pivo), te sirova koža.
Savjetnica u resornom sektoru Privredne komore Sanra Perić je na sjednici objasnila da će 27.760 eura, od čega EU finansira skoro 90 odsto, biti utrošeno na projekat "GAS2GO", koji predviđa proizvodnju gastro suvenira zasnovanih na lokalnim inputima.
"U projektu su angažovana Komora kao nosilac projekta, Univerzitet Mediteran i preduzeće Frutiera preduzetnice Radojke Ražnatović. Riječ je o povezivanju biznis zajednice sa naučnim/istraživačko/obrazovnim sektorom. `Montenegro Business School Univerziteta Meditera`n uradiće finansijsku i situacionu analizu za preduzeće` Frutier`a, potom komunikacionu strategiju i njegov novi vizuelni identitet, te pilot projekat koji će uključiti nove proizvode i pakovanje za proizvode da bi se testirala njihova prođa na tržištu. U neke od ovih aktivnosti će biti uključeni i studenti MBS-a koji će na ovaj način sticati praktična znanja i vještine iz predmeta koje izučavaju", kazali su iz PKCG.
