Abiznis

Montenegroberza: Ostvaren skoro duplo veći promet

Suprotan smjer indeksa i skoro duplo veći promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Vlada usvojila Predlog izmjena i dopuna zakona o budžetu za ovu godinu, koji iznosi 2,03 milijarde eura.
Montenegroberza: Ostvaren skoro duplo veći promet
Portal AnalitikaIzvor

Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, oslabio je 2,5 odsto na 915,23 poena, a MONEX 1,8 odsto na 10.980,86 bodova.

Fondovski indeks, MONEXPIF, blago je ojačao na 2.710,55 poena.

Promet, realizovan kroz 76 transakcija, iznosio je 636,49 hiljada eurai bio je 1,8 puta veći od prošlosedmičnog.

Gubitke su ove sedmice na Montenegroberzi zabilježile akcije Ulcinjske rivijere 15,8 odsto na 8,4 eura, Jugopetrola 10,3 odsto na 11,75 eura, Solane “Bajo Sekulić” 7,1 odsto na 2,1 eura, Crnogorskog Teekoma 1,7 odsto na 2,85 eura i Crnogorskog elektroprenosnog sistema 3,8 odsto na 80,21 cent.

Rasle su dionice Budvanske rivijere 8,1 odsto na 4,65 eura, Port of Adrie 7,4 odsto na 14,5 centi, Plantaža 6,9 odsto na 13,5 centi i Luke Bar šest odsto na 30,74 centa.

Trgovano je i akcijama Elektroprivrede i Poslovno logističkog centra Morača, koje su u petak koštale 3,06 eura, odnosno 1,95 eura. Dionice Zetatransa i Željezničke infrastrukture, kojima je takođe trgovano, na kraju radne sedmice koštale su 52,12 centa, odnosno 2,55 centi.

Promet akcijama fondova iznosio je 992,5 eura. Trgovano je dionicama Monete i Trenda, koje koštaju tri centa, odnosno 4,85 centi.

Vlada je, na telefonskoj sjednici, u utorak usvojila Predlog izmjena i dopuna zakona o budžetu za ovu godinu, koji iznosi 2,03 milijarde euraili 100 miliona eura manje nego što je predviđeno važećim.

Predlog rebalansa budžetaje, u međuvremenu, dostavljen u skupštinsku proceduru, a Vlada je predložila parlamentu da ga usvoji po skraćenom postupku.

Ključne stavke ovogodišnjeg rebalansa odnose se na nepovlačenje novca za gradnju auto-puta, izdatke za zarade u javnom sektoru, naknade za majke sa troje i više djece i dug Fonda zdravstva.

Tekući budžet, predloženim rebalansom, iznosi 812,72 miliona eura, budžet državnih fondova 685,24 miliona, a transakcije finansiranja izdataka 417,85 miliona. Kapitalni budžet u rebalansu iznosi 115,73 miliona eura, dok je prethodno iznosio 334 miliona.

Izvorni prihodi su, predloženim izmjenama i dopunama, povećani na 1,48 milijardi eura, dok su izdaci smanjeni 1,61 milijardu eura. Smanjen je i deficit, koji iznosi 129,6 miliona eura, kao i nedostajuća sredstva, koja iznose 547,45 miliona eura.

Na Montenegroberzi će, u skladu sa ranijom Vladinom odlukom o emisiji državnih obveznica vrijednih 100 miliona eura, u ponedjeljak biti organizovanja njihova aukcija, u cilju obezbjeđivanja novca za finansiranje budžeta.

Ukupno će biti emitovano deset hiljada obveznica nominalne vrijednosti od deset hiljada eura po jednoj, sa rokom dospjeća od četiri godine, odnosno do 2020.

Sedmicu je obilježio i Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore u procesu prodruživanja za ovu godinu.

Prema ključnim nalazima Izvještaja, fiskalna pozicija Crne Gore je pogoršana, dok povećani nivo javnog duga predstavlja izazov za fiskalnu održivost, zbog čega je prioritetno da država ograniči trenutnu potrošnju. U Izvještaju se navodi da je prioritetno da Crna Gora preduzme mjere koje se tiču poboljšanja naplate prihoda.

“Razlog za zabrinutost su brzorastući javni dug i visok fiskalni deficit, uz visoke eksterne neravnoteže i visoku nezaposlenost”, navodi se, između ostalog, u ključnim nalazima Izvještaja.

U Izvještaju se navodi da kombinovani efekti velikih javnih infrastrukturnih investicija i nekoliko novih skupih programa socijalnih naknada, predstavljaju izazov za fiskalnu održivost. Neophodne su, kako smatraju u EK, neodložne korektivne mjere, kao što je navedeno u preporukama Programa ekonomskih reformi.

“Drugi problemi koje treba riješiti podrazumijevaju visoke eksterne neravnoteže i nisko učešće na tržištu rada, kao i još nizak kreditni rast usred visokih nivoa loših kredita”, navodi se u Izvještaju.

Sedmicu je obilježila i odluka radnika nikšićke Željezare Tosčelik, angažovanih na određeno vrijeme, da prihvate ponudu poslovodstva i potpišu ugovore za buduće zapošljavanje preko agencije za ustupanje radnika Montenegro Staff.

Radnici Željezare, koji su prethodno protestovali zahtijevajući stalni radni angažman, objasnili su da su bili prinuđeni da prihvate ponudu poslovodstva, jer njihov zahtjev nije imao uporište u Zakonu o radu, kako je to utvrdila Inspekcija rada.

Poslovodstvo kompanije je, kako su saopštili predstavnici radnika, obećalo da će ih nakon šest mjeseci rada posredstvom agencije ponovo vratiti u Tosčelik. Radnicima je obećano i da će im plate biti kao i do sada, a obračunavaće ih kadrovska služba Tosčelika.

Izvor: Mina business

Portal Analitika