- Upražnjavanje zdravih stilova života, prevencija upotrebe opijata, duvana ili alkohola i poroka poput kockanja, uz prevazilaženja stresa i socijalnih nejednakosti, kao često zanemarenih faktora, ključne su determinante koje utiču na zdravlje – ističe Ljaljević.
Prema njenim riječima, iako živimo u eri brojnih izvora informacija, često u poplavi različitih medijskih i internet sadržaja, naročito mladi ljudi zanemaruju zdravlje, priklone se i lako upuste u nešto što će ih kasnije koštati.
- Relevantna istraživanja ukazuju na neke zabrinjavajuće podatke i brojke koje traže sistemski odgovor, uključivanje svih, od roditelja, pedagoga do institucija koje, poput Centra za promociju zdravlja, kroz edukativne programe i radionice u saradnji sa školama nastoje da uvežu sve te aktere uticaja na mladog čovjeka i njegovo zdravlje – naglašava sagovornica.
Pušenje i alkohol
Među oblicima neadekvatno ponašanje koje direktno narušava zdravlje, ističe Ljaljević, prednjači pušenje.
- Podsjetiću na podatke iz 2014. godine da je gotovo udvostručen broj dječaka koji puše u odnosu na broj iz 2008. Čak 10 odsto dječaka do 15 godina konzumira duvan. Jasno je kakve efekte to proizvodi ako znamo da je udisanje duvanskog dima, pa i pasivno, jedan od najprepoznatljivijih rizika koji se vezuje za različita oboljenja. Podaci su dobijeni primjenom metodologije Svjetske zdravstvene organizacije.
Upravo ćemo tokom novembra fokus staviti na ovaj problem, a podsjećam da je 11. novembar nacionalni dan prevencije pušenja – kaže Ljaljević.
Prema njenim riječima, nije zanemarljiv ni odnos mladih prema alkoholu, bilo da je to stvar hira, želje za dokazivanjem ili oponašanjem odraslih.
- Čak je 78 odsto tinejdžera do 16. godine probalo alkohol, 40 odsto je pilo alkohol u posljednjih mjesec dana, dok je osam odsto dovelo sebe u pijano stanje. To su sve podaci dobijeni u okviru ESPAD istraživanja za prošlu godinu. Tragom duvana i alkohola često se ide i u druge krajnosti- smatra Ljaljević.
(opširnije u Pobjedi)