Na sinoć održanoj kratkoj ceremoniji, koja je prethodila izvođenju komada „Šćeri moja“, Kralj je, uz umjetničkog direktora Branimira Popovića, uručila godišnja priznanja zaposlenima u CNP-u. Obraćajući se kako njima, tako i svima u publici ona je istakla da, nakon dugog niza godina, svoj dan obilježavaju „na mjestu koje je najprirodnije za slavljenje teatra – na sceni“. Osvrćući se na proteklu godinu, tokom koje je CNP konačno počelo da izlazi iz duge stvaralačke hibernacije i neizvjesnosti oko rukoviđenja.
- Za kratko vrijeme, u našem pozorištu pokrenuti su svi mehanizmi, stavljene u pogon sve naše snage i, što je najvažnije, probuđena je kreativna energija, osjećaj pripadnosti i zajedništva, dobra atmosfera kolektivnog stvaranja i rada bez kojeg pozorišta nema. Rezultat zajedničkog zalaganja su četiri premijere: „Šćeri moja“ Maje Todorović u režiji Ane Vukotić - kao potvrda repertoarske politike da ne zanemarujemo tradiciju, ali ni suvremeni dramski tekst, Šekspirova „Bura“ u režiji Dejana Projkovskog - koja je pokazala da ne postoji produkcioni zadatak i izazov kojem nijesmo u stanju da odgovorimo, te da imamo dovoljno snažan ansambl koji je u mogućnosti da iznese široki repertoar, „Da Da Šekspir“ Petra Pejakovića - čijom premijerom je po prvi put u istoriji CNP-a ustanovljena Dječija scena, i „Danzen“ Bertolda Brehta u režiji Damjana Pejanovića u koprodukciji sa FIAT-om - nastavljajući s konceptom otvorenosti za mlade, neafirmisane umjetnike i partnerstva sa drugim značajnim pozorišnim činiocima. Otvorena je scena Akademija, programski segment koji kreiraju studenti umjetničkih fakulteta sa Cetinja kao mjesto susreta budućih profesionalaca i neke nove publike. Realizovano je 180 programa koje je vidjelo više od 40.000 gledalaca. Sve ovo su u najkraćem rezultati i pokazatelji kojima možemo biti zadovoljni, ali i duboko svjesni da je ovo tek početak u ostvarivanju dugoročnih ciljeva – prije svega bogatog, raznovrsnog, kvalitetnog repertoara koji će komunicirati sa publikom, uzbuđivati je i provocirati – istakla je Kralj.
Prve godišnje nagrade uručene su za najbolje rezultate u svim segmentima produkcije, a pripale su rukovodiocu službe marketinga Srđanu Pavićeviću, producentkinji Neli Otašević, dizajneru svjetla Miliju Maloviću, dekorateru Milošu Novakoviću, bravaru Mileti Vujoševiću, konobaru Milanu Milanoviću i čistačici Svetlani Kažić.
Stipendija „Velimir Bucko Radonjić“ koja se dodjeljuje mladim autorima za značajne rezultate postignute u oblasti scenografije i likovne umjetnosti, pripala je Katarini Vukčević. Mlada scenografkinja i kostimografkinja rođena je 1993. godine u Podgorici. Diplomirala je na odsjeku za scenografiju za pozorište i film Accademia di belle arti di Brera u Milanu. Za diplomski rad „Kockar na dnu okeana“ dobila je nacionalnu nagradu Claudio Abbado za kostim. Sada je studentkinja magistarskih studija na odsjeku za kostim za spektakl na istoj akademiji.Zahvalnica za saradnju u 2016. godini pripala je Hipotekarnoj banci, novom spoznoru CNP-a, a primio je direktor Esad Zaimović.
Žiri za dodjelju ovogodišnjih nagrada, kojim je predsjedavao reditelj Blagota Eraković, a članovi su bili dramaturg Goran Bulajić i Kralj, odlučivao je i o glavnim nagradama za umjetnički ansambl. Godišnja nagrade CNP-a pripale je prvo vajarki i scenografkinji Ivanki Vani Prelević.
- Veoma sam uzbuđena zbog ove nagrade. Zaista mi je posebno drago što sam među ovogodišnjim dobitnicima – kazala je kratko umjetnica za Portal Analitika.
Isto priznanje dobio je glumac Dejan Ivanić za uloge u predstavama „Bura“ i „Danzen“, te Ani Vukotić za režiju i adaptaciju komada „Šćeri moja“. Ona je za Portal Analitika kazala kako ovu Godišnju nagradu dobija pod malo drugačijim okolnostima nego prethodnu za „Vjera, ljubav, nada“ 2007. godine - „zbog situacije da dugo vremena pozorište bude bez direktora“.
- Kada je došla nova uprava, bilo je potrebno i da pokažemo snagu ove kuće. Prvu režiju sam dobila kao reditelj iz CNP-a, uz uslov da u podjeli budu isključivo ljudi iz ansambla, što nijesu uvijek uslovnosti u kojima radimo predstavu. Kao što znate, rokovi u kojima smo morali da odaberemo tekst bili su veoma kratki. Spremali smo se za „Ričarda III“, ali kada smo uzeli Majin tekst i za to se odlučili, krenuo je puni tempo ove kuće, velika volja i zajedništvo, prije svega, autorskog tima, glumaca i uprave pozorišta da projekat zaokružimo u rekordnom roku i dobijemo prvu premijeru – prisjetila se Vukotić početaka rada na drami.
- Tim prije mi je veoma drago što sam dobila ovu Godišnju nagradu! Čast mi je i dirnuta sam svime time... Smatram i da je „Bura“ Projkovskog veliki produkcijski projekat koji u CNP-u do sada nismo imali priliku da gledamo, pa sam time dodatno iznenađena. Ali, to je „još jedan razlog za slavlje“, rekao bi Danilo Kiš – dodala je ona.Već sada je poznato da će predstava za koju je nagrađena biti igrana na dvije manifestacije - Festivalu glumca u Nikšić, a zatim na regionalnom festivalu u Užicu.
- Kada stvari krenu kao što je to slučaj sa „Šćeri moja“, već imam dovoljno iskustva da mogu da kažem da jedan festival veže drugi. Na Festivalu glumca u Nikšiću, vjerovali ili ne, nikada nisam imala predstavu i zato mi je drago što će se igrati i pred nikšićkom publikom. Festival u Užicu posebno volim - među prvim nagradama bila je ona za „Don Žuana“ upravo na tom festivalu, a kasnije sam bila tamo i u žiriju. Imam veliko poštovanje prema tom festivalu i radujem mu se, naročito publici i atmosferi koja prati festival. Takođe, u najavi je i Sterijino pozorje, jer za to imamo sve uslove. Puno godina se CNP nije pojavio na tom festivalu. Za mene je to izazov više: ni jedna moja predstava nije gostovala na Sterijinom pozorju jer, kao što znate, slabo radim domaće pisce. Zato se i nadam da će taj festivalski život biti - buran – zaključila je Vukotić.
Konačno, najznačanije godišnje priznanje nacionalnog teatra - Velika nagrada Crnogorskog narodnog pozorišta za 2016. godinu - pripala je glumcu Mirku Vlahoviću. Čitajući obrazloženje žirija, Eraković je naveo da mu je nagrada pripala za ulogu kralja Nikole u komadu „Šćeri moja“.
- Sintetišući bogato glumačko iskustvo, građeno na opusu različitihi pozorišnih i filmskih uloga Vlahović je uspio da u dugu kolektivnog koncepta predstave, moćno i dosljedno u stilskom jedinstvu, na nov i autentičan način osvijetli lik jednog od najznačajnijih crnogorskih vladara. Kombinujući istorijski mit i savremeno viđenje porodičnih i društvenih okolnosti, svedenim artizmom, studioznim i promišljenim pristupom liku, napravio je značajan pomak u osjvedočenim mogućnostima crnogorskog glumišta – istakao je žiri u svojoj odluci.
Vidno uzbuđen, Vlahović se publici i kolegama obratio nadahnut stihovima.- Mi, glumci, sanjamo neke snove koji su veoma teški: kada igramo predstavu da ne znamo tekst, da kasnimo na scenu... Ali, mi sanjamo i san „da nam nikada ne razviju crnu zastavu na pročelju pozorišta“. Sanjamo i o tome da mladi glumci dolaze u naše garderobe, da oblače naše kostime i da govore da smo znali biti bolji... To je njihovo pravo. A mi, mi ćemo „stati na nekom zelenom polju, dah zadržati, uhvatiti mesečinu“ i jednog dana ćemo iz toga napraviti nekog našeg Don Žuana, Hernija VIII, kralja Nikolu, Prospera – kazao je on preuzimajući s ponosom ovogodišnje priznanje, uz riječi zahvalnosti publici, a naročito kolegama iza scene.
K.J.
Foto: CNP/Danilo Papić
