„Banke sada definišu planove za narednu godinu u kojima će se posebna pažnja posvetiti politici kamatnih stopa i optimalizaciji kreditne aktivnosti za preduzeća i građane“, rekao je Radonjić u intervjuu Pobjedi.
On je dodao da posljednjih godina evidentan blagi trend pada kamatnih stopa, koji je posljedica izražene konkurencije među bankama, kao i pojačane aktivnosti na pozicioniranju novootvorenih banaka.
Radonjić je kazao da su kamate i naknade promjenljive kategorije i da su sklone promjenama u skladu sa poslovnom politikom banke.
„Svaka banka je dužna da na propisani način blagovremeno informiše klijente o visini kamata i naknada za odgovarajuće bankarske proizvode. Zakonom je precizirano pravo klijenata da podnose prigovor banci ako smatraju da je povrijeđeno neko njegovo finansijsko pravo, a ona je dužna dasprovede interni postupak i utvrdi da li su primjedbe opravdane“, objasnio je Radonjić.
On je podsjetio da na kretanje kamatnih stopa utiče više faktora. Na aktivnu kamatnu stopu, prije svega utiče rizik zemlje, dostupnost kapitala, cijena izvora sredstava, sistemska zaštita povjerilaca, kvalitet i brzina rada sudova.
„Kod formiranja pasivne kamatne stope na tržištu imamo veću ponudu novca od potražnje banaka zbog evidentne dobre likvidnosti bankarskog sektora, što neminovno dovodi do smanjenja pasivnih kamata. U narednom periodu očekujem nastavak blagog trenda smanjenja razlike između aktivne i pasivne kamatne stope“, saopštio je Radonjić.
On je, komentarišući ocjenu da bi Vlada trebalo da se zaduži emisijom obveznica na domaćem tržištu, naveo da je problematika državnog zaduživanja složena i kompleksna, kao i da je potreban veliki napor da bi se uspješno realizovala emisija obveznica.
„S obzirom na sadašnji nivo likvidnosti u bankarskom sektoru, kao i činjenicu da dobar dio banaka već posjeduje hartije od vrijednosti koje je izdala država, postoji prostor da se dio novca za budžetske potrebe pribavi emisijom obveznica na domaćem tržištu, pa nakon toga eventualne manjkove pokrivati na međunarodnom tržištu“, rekao je Radonjić.
On je kazao da procjene Svjetske banke da bi javni dug sa javnim garancijama mogao premašiti 82 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja godine, zabrinjavaju i traže hitnu akciju za konsolidaciju javnog duga u narednom periodu.
„Prioritetni zadatak za novu vladu trebalo bi da bude izrada strategije za konsolidaciju i upravljanje javnim dugom. U narednom periodu potrebno je, prije svega, sprovesti strukturne reforme, obaviti konsolidaciju javnog duga, smanjiti budžetski deficit kroz povećanje prihoda i racionalnu potrošnju sredstava, zaustaviti dalje neproizvodno zaduživanje i unaprijediti ambijent za nova ulaganja, sve u cilju uspostavljanja dugoročne održivosti državnih finansija“, saopštio je Radonjić.
Pobjeda
