Po kvalitetu smo znatno iznad njih, jer se u Engleskoj koristi do 22% podzemnih voda, u SAD do 25 %. Kada isklju- čimo Herceg Novi sa izvorišta iz druge države, naš sistem će koristiti samo podzemne vode (100 %). Kvalitet vodosnabdijevanja je jedan od glavnih elemenata kvaliteta života. U turističkim zonama takav kvalitet predstavlja veoma važan komplementarni motiv - u našem primorskom turizmu. Zato je slogan za godišnjicu Regionalnog vodovoda ,,Projekat koji je promijenio Crnu Goru“ dobro odabran i realan. Jer je Crna Gora sa Regionalnim vodovodom zaista nova i kvalitetnija, funkcionalnija i više turistička država.
Nova rješenja
Zahvalnost koju su u svojoj besjedi, na dan Regionalnog vodovoda, poručili predsjednik Vlade Milo Đukanović i ministar Branimir Gvozdenović, svima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta predstavlja značajnu poruku. Ne samo zato što je zaista veliki broj stručnjaka učestvovao u realizaciji ovog veoma kompleksnog projekta, već posebno zbog toga što su konačnu sudbinu projekta opredijelili naši stručnjaci. Tu praksu bi trebalo i u budućnosti zadržati jer, ipak, naši stručnjaci najbolje poznaju prostor Crne Gore, Najveće priznanje za domaće stručnjake Crna Gora sa Regionalnim vodovodom je zaista nova i kvalitetnija, funkcionalnija i više turistička država. Ipak, kroz jedinstvenu funkciju Regionalnog i lokalnih vodovoda i uz korišćenje projektnog rješenja može se mnogo poboljšati inače dobar sistem regionalnog vodosnabdijevanja » Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ njegove sadržaje, potrebe i funkcije. Posebnu zaslugu u projektu Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja ima nekadašnji predsjednik Savjeta Regionalnog vodovoda Bla- žo Orlandić, koji je prihvatio i procesuirao moje projektno rješenje za novo izvorište. Zato mi danas koristimo podzemne vode za vodosnabdijevanje Primorja, a ne vode jezera, koje bi bilo veoma komplikovano tretirati i koje bi same po sebe nosile neuporedivo niži kvalitet. Kada sam ja ponudio novo rješenje za izvorište, sistem vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja je već bio isprojektovan i to sa lokaliteta - izvorišta Raduš. Ja sam baš u to vrijeme predložio izmjenu projekta i novo projektno rje- šenje za izvorište, koje je, između ostalog, objavljeno u Pobjedi od 19. februara 1982. godine, nakon odbrane moje doktorske disertacije . Iznio sam novo projektno rješenje, po kojem ne treba koristiti vodu Skadarskog jezera, iako se gotovo svaka voda može pre- čišćavati da bi se koristila za piće. Zato što kavalitet vode za piće, u značajnoj mjeri, čini kvalitet življenja, naročito u turističkim područjima. Kori- šćenje podzemnih voda koje otiču rijekama Biševinom i Bazagurskom maticom, sa prostora Sinjca i Karuča je mnogo povoljnije rješenje. To rješenje je podrazumijevalo dvije varijante korišćenja podzemnih voda za Crnogorsko primorje: Bolje sestre (Biševina) i Karuč (Bazgurska matica). Kako je bilo potrebno uraditi uporednu analizu za konačni izbor između ova dva rješenja, ja sam u svojstvu potpredsjednika Savjeta za državni prostorni plan predložio da se oba potencijalna izvorišta, približno iste izdašnosti, unesu u Nacrt državnog plana iz decembra 2006. godine. Savjet je prihvatio moj predlog i obje varijante i danas stoje u Državnom prostornom planu. Dalje analize su sugerisale opredjeljenje za Bolje sestre, pa je projekat realizovan na ovom izvorištu.
Ideje
Interesantna je jedna ideja stvorena u ranijim analizama za vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. To je izgradnja akumulacije podzemnih voda u Bokokotorskom zalivu. Jer, iako su podzemne vode Bokokotorskog zaliva zaslanjene, moguća je njihova zaštita od uticaja mora. Dijafragma izgrađena kroz vodopropusne stijene kvartara, kroz koje dotiče slana morska voda ka kopnu, može zaštititi podzemne vode izvora Gurdića i Škurde. Primjenom te metode bi se omogućilo korišćenje podzemne kraške akumulacije, koja je ovdje najvećim dijelom već stvorena prirodnim geološkim procesima. Sad ovo rješenje može biti aktuelno zbog izdizanja podzemnih voda ispod Starog grada Kotora. U susret klimatskim promjenama Me- đuvladin panel za klimatske promjene predviđa, po različitim scenarijima, povećanje nivoa vode svjetskog mora. Minimalni scenario predviđa povećanje nivoa mora za 0,62 m, do 2100. godine. Pošto je sada aktuelna i obilaznica oko Kotora, ukoliko se donese odluka za nju, mogu se ostvariti tri funkcije: saobraćajna - tunelom, zaštita Kotora od poplava podzemnim vodama -drenažom i zaštita od zaslanjenja podzemnih voda -dijafragmom. Projektno rješenje za ovaj projekat sam dao pod naslovom ,,Zaštita akumulacije podzemnih voda Škurda - Gurdić“, još u aprilu 1981. godine i ono se nalazi u Fondu Zavoda za geološka istraživanja. Ovo rješenje je danas prevaziđeno za Regionalni vodovod, ali će biti možda aktuelno za zaštitu grada Kotora u budućnosti.
Dobar sistem
Regionalni vodovod, u sadaš- njim uslovima, je veoma dobar sistem, koji dobro funkcioniše. Ipak, što se kaže, uvijek može biti i bolje. Treba dati pristup i šansu domaćim stručnjacima, jer se angažovani strani nijesu pokazali dovoljno kompetentnim. Konkretno, ja sada imam projektno rješenje koje može poboljšati sadašnju funkcionalnost i ekonomičnost izgra- đenog vodovoda Crnogorskog primorja za 30-50%. Da bi ovaj model uspio, potrebno je vladati činjenicama, dati šansu znanju i umješno voditi dijalog sa lokalnim vodovodima na principima zajednickih benefita. Podloga ovom projektnom rješenju mora biti tačna lična karta lokalnih vodovoda i Regionalnog vodovoda. Za sva 33 izvorišta. Kroz jedinstvenu funkciju Regionalnog i lokalnih vodovoda i uz korišćenje projektnog rješenja, kojeg ću izložiti kada se za to steknu uslovi, može se mnogo pobolj- šati inače dobar sistem regionalnog vodosnabdijevanja. Ovo poboljšanje je moguće riješiti zajedničkim interesom i znanjem, tako da svi djelovi ukupnog sistema vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja imaju benefite od njegove primjene.
Prof. dr Mihailo BURIĆ
