Kontinuirani rast pomaže da se unaprijedi zapošljavanje i da se smanji siromaštvo na regionalnom nivou, napominje se u izvještaju, ali ne utiče na nezaposlenost u Crnoj Gori, čiji neznatan rast je prognoziran u 2016. i koja će ostati na nivou od oko 20%.
„Srbija je potpomogla ubrzavanje rasta, najveća ekonomija u regionu,“ kaže Barbara Cunha, viši ekonomista Svjetske banke i vodeći autor izvještaja. „Srbija se pomjerila sa rasta od 0,7 procenata iz prošle godine koja je bila nakon poplava iz 2014. na očekivanih 2,5 procenata ove godine.“
Očekuje se i da ostale ekonomije u regionu zadrže rast na nivou između 2,8 i 3,6 procenata u 2016, sa izuzetkom usporavanja u BJR Makedoniji. U mnogim zemljama rast je pretvoren u radna mjesta. Zaposlenost je porasla za 4,7 procenata u Srbiji i 6,7 procenata u Albaniji u prvoj polovini 2016.
„Snažniji rast počinje da ima pozitivan uticaj na siromaštvo i nezaposlenost u regionu“ napomenula je Ellen Goldstein, regionalni direktor Svjetske banke za jugoistočnu Evropu.
„Iako je stopa nezaposlenosti ostala visoka, na nivou od oko 25 procenata u prosjeku, ove godine stope su pale u pet od šest zemalja jugoistočne Evrope.“
Globalne ekonomske okolnosti ne pogoduju ekspanziji, ali za male ekonomije kao što su one u jugoistočnoj Evropi, interne reforme mogu da stimulišu snažniji rast orjentisan ka proizvodnji za izvoz čak i u situaciji usporavanja na globalnom nivou.
„Zemlje sa snažnim programom reforme su osjetile povećanje investicija koje su postale solidan pokretač rasta u prvoj polovini 2016.“, kaže Katia Vostroknutova, vodeći ekonomista Svjetske banke i jedna od autora izvještaja.
„Privatne investicije su snažno doprinijele rastu u Srbiji i Albaniji, a fiskalni deficiti i javni dug su opali kao odgovor na reforme u ovim zemljama.“
Prosječan fiskalni deficit u regionu je opao sa 3,6 procenata iz 2015. na 3,3 procenta u 2016. godini. Ovim prosjekom su zamaskirane značajne varijacije između zamalja, gdje javni dug raste u onim zemljama u kojima su fiskalni računi bili prenapregnuti zbog nedovoljno stroge javne potrošnje.
U izvještaju se zaključuje da je region nastavio da raste uprkos teškom evropskom i globalnom okruženju. Kako bi se podržao rast, preporučuju se dalje reforme kako bi se održala makroekonomska stabilnost, stimulisao privatni sektor, unaprijedila učinkovitost javnog sektora i izgradila otpornost na eksterne šokove.
