Cipras je, u intervjuu agenciji Rojters u Njujorku, gdje učestvuje na zasjedanju Generalne skupštine UN, rekao da su vladini prihodi i priliv turista snažni, i da bi Grčka ove godine mogla da zabilježi privredni rast po stopi od 0,2 do 0,4 odsto, što je znatno iznad prognoze Eurostata koji je predvidio pad od 0,3 procenta.
Na pitanje da li misli da bi Grčka mogla da ispuni ili premaši Eurostatovu procjenu rasta od 2,7 odsto za iduću godinu, odgovorio je da su nadmašili njihove projekcije do sada u ovoj godini i da očekuje "isto" i u 2017.
Dodao je, međutim, da će to zavisiti i od poruka poslatih finansijskim tržištima i od toga da li će biti povratka stranih ulaganja.
Cipras je takođe izrazio nadu da bi Grčka u narednih šest mjeseci mogla da bude uključena u program kvantitativnih olakšica Evropske centralne banke (ECB), iz kog je do sada bila isključena zbog svog niskog kreditnog rejtinga.
Ako se to dogodi, Atina bi onda mogla da testira apetite na tržištima za grčkim dugom iduće godine.
"Mislim da će to biti snažna poruka, bićemo spremni za pripremu procedure za izdavanje obveznica", rekao je on.
Sposobnost Grčke za emitovanje obveznica sljedeće godine i za potpuni povratak na tržišta duga u 2018, kako kaže, zavisi od toga da li će zemlja dobiti izvjestan otpis duga, zatim od napredovanja privrednog rasta i dobijanja ECB-ove analize duga koja bi pokazala da li je dug održiv i da li zemlja može da živi sa onim s čim raspolaže.
"Na ovaj ili onaj način, potrebno je da se napravi određeni proboj u pogledu predloga za otpis duga do kraja godine", ističe Cipras.
Atina, koja je dobila tri međunarodna spasilačka paketa od 2010. i bila gotovo na ivici isključivanja iz eurozone lani, suočava se sa ogromnim preprekama u prevladavanju finansijske krize, navodi britanska agencija i dodaje da je Grčka najzaduženija zemlja eurozone, s dugom koji iznosi 175 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Cipras je takođe rekao da "Evropa mora da gura naprijed, bez obzira na unutrašnje probleme i izborne procese u svakoj od zemalja".
"Moramo da se usredsredimo na zajedničke interese, a ne na probleme na mikro-političkom nivou", poručio je on.
Grčki premijer takođe očekuje da će druga revizija najnovijeg spasilačkog paketa pomoći biti završena do kraja oktobra, i tvrdi da je prva provjera pokrila najteže probleme.
"Od sada nadalje, svaka revizija će biti važna, ali lakša od prethodne. Mi žurimo... kako bismo bili u poziciji da zaključimo mapu puta krajem septembra, početkom oktobra, kako je predvidjela Eurogrupa, tako da bismo na kraju oktobra mogli da zaključimo drugu reviziju".
Drugu reviziju, koja uključuje i ispitivanje napredovanja nepopularne reforme radnog zakonodavstva, sprovode zvaničnici iz "kvarteta" - Evropska komisija, Evropski stabilizacioni mehanizam, ECB i Međunarodni monetarni fond.
Prema sporazumu potpisanom prošle godine sa zemljama eurozone, ECB-om i MMF-om, Grčka može da dobije pomoć u iznosu do 86 milijardi eura do 2018. u zamjenu za dogovorene reforme.
U maju ove godine Atini je odobrena tranša od 10,3 milijarde eura, od čega je do sada isplaćeno 7,5 milijardi. Preostale 2,8 milijarde eura, koje bi bile isplaćene tokom oktobra, zavise od grčkog ispunjavanja 15 reformskih ciljeva, podsjeća Rojters.
