-Postavlja se pitanje u kojoj je mjeri Crna Gora posvećena ovom trendu obzirom da se slijepo držimo energetskog puta koji se bazira na proizvodnji energije iz uglja, i koliko su naši ciljevi za smanjenje gasova sa efektom staklene bašte realni. Ono na šta organizacije koje se bave zaštitom životne sredine skreću pažnju je da li je tremoelektrana jedino rješenje i da li smo uzeli u obzir sve ono čime raspolažemo, a to je ogroman potencijal za solarnu i vjetroenergiju, i na koji način možemo da smanjimo potrošnju energije i njene gubitke na prenosnim i distributivnim mrežama. Trebamo se zapitati da li je humano da se i nakon 30 godina nastavi sa zagađenjem Pljevalja i obećanjima o toplifikaciji, i kolika je stvarna računica ako uzmemo u obzir sanaciju šteta nastalih od prvog blokatermoelektrane,broj oboljelih, broj umrlih, izgradnju novog bloka i onoga što novi blok nosi sa sobom. Bez obzira na najave za korišćenje najnovije tehnologije, zagađenje životne sredine i negativan uticaj na biljke, životinje i čovjeka je neminovan- navedeno je u saopštenju.
Kako se dodaje, namjera pisma koje je dr Helmut Röscheisen uputio češkim ministrima, te pisma koje je prof dr Dan Kammen uputio premijeru Milu Đukanoviću, nije bila da po ko zna koji put od Ministarstva ekonomije čujemo da je gradnja drugog bloka termoelektrane “ekološki”, energetski i ekonomski važan projekat u Crnoj Gori, već da preispitamo odluku o energetici baziranoj na uglju, u vrijeme kad čitav svijet stremi ka energetskoj efikasnosti i korišćenju drugih vidova energije - i to ne samo zato što su to čistije tehnologije, već i zato što njihove cijene padaju velikim brzinom.
-Osim toga, ni na koji način ne sporimo da se obnovljivi izvori energije koriste, u prvom redu hidroenergija, ali da li je moguće da se u zemlji sa tako velikim brojem sunčanih sati, energija sunca jedva koristi,pa makar to bilo i za grijanje vode? Danas, kada će Elektroprivreda Crne Gore diskutovati o planovima za izgradnju drugog bloka termoelektrane Pljevlja, potrebno je još jednom razmotriti isplativost ove investicije u kontekstu dobrobiti građana Crne Gore, njihovog zdravlja, i očuvanja životne sredine- zaključuje se u saopštenju.
