Kao domaćin, predsjednik Opštine Nazif Cungu je sa saradnicima upoznao goste sa ostvarenim rezultatima sadašnje lokalne uprave, naglašavajući potrebu intenzivnije komunikacije lokalne uprave i Vlade, posebno u oblastima prostornog planiranja i finansija. Takođe, činjenica da se 57 odsto teritorije Morskog dobra nalazi u Ulcinju, jasno govori da je Ulcinj onemogućen da upravlja i raspolaže sopstvenim resursima u cilju vlastitog razvoja.
Podpredsjednik Vujović je bio posebno zainteresovan da se na licu mjesta, upozna sa problemom restitucije lokaliteta Valdanos i razlozima zbog kojih ova imovina još uvjek nije vraćena ranijim vlasnicima.
U zajedničkom obilasku ovog lokaliteta, Vujovića su sa problemima vraćanja imovine, pored predsjednika Opštine, upoznali i predsjedavajući Odbora za pravednu restituciju Latif Gorana, predstavnici porodica koje potražuju imovinu na Valdanosu kao i lokalne nevladine organizacije. Gorana je predstavio podpredsjedniku Vlade i okupljenima hronologiju događanja, od vremena oduzimanja ove imovine do neuspjelih pokušaja njenog vraćanja. Nazif Cungu je naglasio da su svi politički subjekti u Ulcinju jedinstveni u tome da ovaj prostor mora biti vraćen ranijim vlasnicima, zaključujući da je imovina oduzeta nezakonito ali da se mora vratiti po zakonu.
Vujović smatra da je lokalitet Valdanos jedan od najgorih primjera neuspjele, propale restitucije oduzete imovine u Crnoj Gori. Ako je prije pola vijeka ta imovina oduzeta za jednu, može se reći javnu namjenu, za gradnju strateškog vojnog kompleksa, ta namjena je nedugo zatim dovedena u pitanje jer je umjesto takvog kompleksa počelo da se razmišlja o prenamjeni ovog prostora za komercijalne potrebe odnosno za vojno odmaralište. Ni ova namjena nikada nije realizovana, što potvrđuje svu apsurdnost razloga zbog kojih je ova imovina oduzeta ranijim vlasnicima, uz totalno odsustvo planiranja i oblikovanja tadašnjeg javnog interesa. No, država koja je ovu imovinu oduzela je u međuvremenu propala, istorijski nestala i sa njenim nestankom je u podpunosti prestala kako prvobitna tako i kasnije planirana namjena ovog prostora. On je, neuništen ali zapušten i neiskorišten, preveden u svojinu Crne Gore čija vlast planira da ga privatizuje u valorizacijama kakve su ovdje nebrojeno puta viđene. Ali, ovaj prostor ima svoje ranije vlasnike, koji su svojinu na njemu zakonito stekli, njima je ta svojina oduzeta protiv njihove volje i simbolično je plaćena. Istovremeno, tobožnja namjena zbog koje im je imovina oduzeta je prestala, a država se Zakonom iz 2004 obavezala da im ovo zemljište vrati u naturi. Kada je međutim tri godine kasnije Vlada procjenila da joj se više isplati da ovo zemljište proda nego da ga vrati vlasnicima, ona je pogazila vlastiti zakon, Ustav i garancije prema ranijim vlasnicima tako što ih je izbacila iz započetpg restitucije. Ozbiljna država se ne može na takav naćin odnositi prema svojim građanima jer država u prvom redu postoji zbog njih, a garancije koje im je jednom dala u zakonu moraju biti svetinja za državu i za građane.
Po mišljenju Vujovića, jedini način za izlazak iz ove situacije, jeste iniciranje izmjene sadašnjeg izmjenjenog Zakona i vraćanje na izvorni, osnovni zakonski tekst usvojen 2004. godine. Iz sadašnjeg zakona se moraju ukloniti neustavne i diskriminatorske odredbe, prvenstveno odredbe o izbacivanju iz postupka svih kojima je imovina oduzeta nakon 1968. Takva odredba je apsurdna jer socijalistički svojinskopravni režim u Crnoj Gori nije trajao do 1968. nego još narednih četvrt vijeka, i to u radikalnijoj varijanti kada govorima o uslovima i načinu oduzimanja privatne svojine.
Vujović zaključuje kako je nesporan interes države za vraćanje oduzete imovine ranijim vlasnicima. Vraćanjem će država napokon biti u prilici da ovo zemljište oporezuje, da prihoduje od njegovog ubrzanog privođenja namjeni.
Kada se radi o Valdanosu, samo jedno rješenje je ispravno: Svo zemljište mora biti vraćeno onima od kojih je oduzeto, a jedina namjena ovog prostora mora ostati sadašnja: Rajska maslinada, uređena i obrađena, na ponos Crnoj Gori i trajna ljepota Jadrana, ovdje na njegovim vratima – istakao je Vujović.
