- Ne postoji način kako zaustaviti globalno zagrijavanje", kaže za "Business Insider" Gavin Šmit, naučnik i stručnjak za klimatske promjene, ujedno i direktor NASA-inog "Goddard Instituta" za svemirske studije.
"Sve što se do sada dogodilo duboko je ukorijenjeno u klimatski sustav", dodaje. To znači da čak i ako emisije ugljiendioksida sjutra padnu na nulu, klimatske promjene uzrokovane djelovanjem čovjeka odvijale bi se i dalje vijekovima. I, kao što svi znamo, nema šanse da se emisije štetnih plinova zaustave sjutra. Ključna je stvar sada, tvrdi Šmit, usporiti klimatske promjene dovoljno da bismo bili sigurni da im se možemo prilagoditi što bezbolnije. Šmit je za "Business Insider" objasnio kako će Zemlja izgledati za sto godina - i to u najboljem mogućem slučaju.
"Granica od 1,5 stepena je kao dugoročni cilj jednostavno nedostižna", kaže Šmit. On procjenjuje da ćemo tu granicu dosegnuti već do 2030. godine. Ipak, Šmit je optimističniji po pitanju ostanka ispod granice od 2 stepena ispod predindustrijskih nivoa - što je nivo porasta temperature za koju se UN nada da će izbjeći. Pretpostavimo da će porast temperature biti između 1,5 i 2 Celzijusova stepena godišnje. Do kraja ovog vijeka svijet će biti u prosjeku tri stepena topliji nego što je danas. No, prosječna površinska temperatura ne oslikava u potpunosti opseg klimatskih promjena. Temperaturne anomalije, odnosno devijacije temperature na određenom području od "normalnih", počele su mahnito divljati. Na primjer, temperatura u Arktičkom krugu skočila je prošle zime iznad tačke ledišta na jedan dan. I dalje je bilo hladno za pojmove Floride, ali bilo je izuzetno vruće za Arktik. Ta je pojava abnormalna, a počeće se događati sve češće.
To znači da će godine poput ove, u kojoj je zabilježena najmanji nivo slanih ledenih površina, postati sve uobičajenije. Do 2050. godine na Grenladnu bi tokom ljeta ledeni pokrivač mogao u potpunosti nestati. Ipak, 2015. godina nije bila ništa u poređenju sa 2012., kada se 97 posto površine ledenog pokrivača Grenlanda počela topiti u ljetnim mjesecima. To je obično pojava koja se događa jednom u vijeku, ali ovakva ekstremna pojava bi se do kraja vijeka mogla ponavljati svakih šest godina.
Okeani ne samo da će imati manje ledenih površina na polovima, već će se nastaviti rast njihove kiselosti u tropskim područjima. Okeani apsorbuju oko trećine ugljiendioksida u atmosferi, što uzrokuje rast njihove temperature i nivo kiselosti. Ako se klimatske promjene nastave ovom brzinom, gotovo svi koraljni grebeni bit će devastirani. Prema najboljem mogućem scenariju, opstaće svega polovina svih tropskih koraljnih grebena.
avaz.ba
