Ministar finansija Raško Konjević smatra da bi letonski model riješio poreske probleme i veliki dug koji se nagomilao u proteklih šest godina. On kaže da bi model bio primjenjiv za sve dužnike.
"Sva pravna lica i fizička lica, koja se prijave na javni poziv, a koja imaju poreski dug iznad iznosa administrativnih troškva, koji je u Letoniji oko 70 eura, mogli bi taj dug plati u ratama u vremenskom periodu od maksimalno pet godina", kazao je Konjević za TVCG.
Za sve bi, kaže Konjević, važila ista pravila, a sve bi funkcionicalo po principu javnog poziva
"Na taj način bi obezbijedili princip transparentnosti, a sa druge strane bi obezbijedili princip neselektivnosti", kaže ministar finansija.
Poreskim dužnicima, prema letonskom modelu, tolerisano je da s uplatama kasne najviše dva mjeseca. Nakon toga obračunava se zatezna kamata i kazna za poresku reviziju.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Božo Mihailović, ističe da je u pitanju relaksirani dugoročni model koji nudi povoljnosti.
"Država da puni budžet, a poreski dužnici da prestanu da budu dužnici, samo mora da se napravi odgovorajuće obezbjeđenje koje će to riješiti i da se istovremeno na vrijeme saopšti da svi oni koji ne budu poštovali taj faktički novi ugovorni odnos, snosiće izuzetno složene konsekvence", kaže Mihailović.
Jedna od razlika je što bi kod nas jedan dio poreskog duga trebalo da bude plaćen unaprijed. Predlog je da to bude 10 odsto.
"Mislim da ta stopa treba pažljivo da bude razmotrena u crnogorskoj situaciji ili u našim prilikama, budući da taj jednokratan iznos može ozbiljno da naruši poslovanje preduzeća, budući da je kod nas izražena nelikvidnost firmi", ističe ekonosmki analitičar Vasilije Kostić.
Ministar Konjević ističe da bi se ovim modelom ispravila višegodišnja nepravda prema urednim poreskim platišama.
"Ovoliko tolerisanje poreskog duga u proteklih nekoliko godina narušava konkurentnost i stavlja određene poreske dužnike u povlašćen položaj. Sada taj poreski dužnik treba da vrati svoj dug prema državi, onako kako to država propiše", poručuje Konjević.
Mihailović i Kostić predlažu i određena prilagođavanja.
"Mislim da treba da se ustanovi nominalna vrijednost duga, da se vidi rok u kojem će se to otplatiti, da se potpišu odgovarajući ugovori, da poreski dužnik preuzme obavezu i da plaća kamatu u slučaju da ne izmiruje svoju obavezu na vrijeme", smatra profesor Mihailović.
"Treba ugraditi model inflacionog rasta, tako da vremenom sredstva koja se naplate i koja budu prihod javnih finansija ne budu obezvrijeđena", kaže Vasiije Kostić.
Radna verzija zakona mogla bi da bude završena do kraja avgusta, potom slijedi javna rasprava i konsulatacije sa udruženjima privrednika i socijalnim partnerima.
rtcg.me
