Zanimljivosti

''Zona smrti'': Ko ovdje ubije čovjeka ne mora u zatvor

Dobrodošli u Jelouston, nacionalni park pod zaštitom UNESCO, koji se prostire na tromeđi država Vajoming, Montana i Ajdaho, zahvatajući površinu od skoro 9.000 kvadratnih kilometara.
''Zona smrti'': Ko ovdje ubije čovjeka ne mora u zatvor
Portal AnalitikaIzvor

Iako ''kači'' tri države, Jelouston se nalazi pod federalnom upravom Vajominga, što podrazumijeva sljedeće: kada bi dva čovjeka kampovala u dijelu parka koji pripada Ajdahu, ukoliko bi se posvađali, pa jedan ubio ovog drugog, ubica bi imao pravo da mu se sudi pred porotom.

Problem, međutim, nastaje zbog toga što bi, prema šestom amandmanu američkog ustava, u poroti morali da sjede ljudi iz Ajdaha i Vajominga, a u ajdaškom dijelu nema stanovnika.

Kako to znači da ubici ne bi moglo biti obezbijeđeno fer suđenje – on odlazi slobodan.

Ovo, pak, ne znači da u Jeloustonu vlada potpuno bezvlašće: za ovakav epilog počinjenog krivičnog djela, ono mora biti teže, pošto vam za lakše oblike kršenja zakona može presuditi i sudija, bez porote.

Takođe, zločin bi morao biti spontano izvršen u parku, jer bi u suprotnom mogao biti kvalifikovan kao ubistvo s predomišljajem i namjerom da se izvrši u drugom distriktu, pa bi obavezujući sastav porote drugačije izgledao, te ubicu ne bi spasilo to što u Jeloustounu nema dovoljno stanovnika države na čijoj teritoriji se dogodio zločin.

yellowstone-jeloustoun-nasionalni-park-kanjon

Cio koncept 2005. godine stavio je na test jedan lovac koji je slučajno ubio losa, stojeći na jeloustonskoj zemlji koja pripada Montani.

Na suđenju u nadležnom Vajomingu, okrivljeni je zahtijevao da mu sudi porota iz Montane, računajući na to što, iako u njenom dijelu živi nekolicina stanovnika, njihov broj nije dovoljan da bi oformio sudsko vijeće, ali je sud odbio ovaj predlog, upravo želeći da demantuje da je Jelouston ''Zona smrti''.

Ovim pitanjem pozabavio se i profesor Brajan Kalt u svom radu ''Savršen zločin'', a kako je bio zabrinjen da bi to moglo da podstakne potencijalne zločince da se upute ka ovoj pravno ''ničijoj'' zemlji, prije objavljivanja rada obratio se nadležnim organima, za koje je čak izradio nacrt rješenja – ali bezuspješno.

''U Vašingtonu se ništa ne dešava samo zato što je dobra ideja. Kada bi Kongres željeo ovo da riješi, to bi i učinio, i to za kratko vrijeme. Problem nije to što je stvar komplikovana, već to što ne postoji interesovanje da se rupa u zakonu popuni'' kaže Kalt, navodeći da je uradio sve što je mogao, i da će, u slučaju nekog zločina, ruke biti krvave američkoj vladi, a ne njemu. (telegraf)

Portal Analitika