Abiznis

MUGOŠA: Treba nam tri puta veći agrobudžet

Za razvoj poljoprivrede trebalo bi izdvajati dva do tri odsto državnog budžeta da bi opstala u sve izoštrenijoj konkurenciji na međunarodnom tržištu, saopštio je ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
MUGOŠA: Treba nam tri puta veći agrobudžet
Portal AnalitikaIzvor

- Sa učešćem agrobudžeta u državnom budžetu ispod jedan odsto, bolji rezultati se ne mogu očekivati. Ne postoji nijedna poljoprivreda u EU koja može biti konkurentna bez pomoći države, jer trećina prihoda prosječnog poljoprivrednika u EU potiče od državnih podsticaja – izjavio je Mugoša u intervjuu Pobjedi.

POBJEDA: Koliko ste zadovoljni  dosadašnjim radom u Ministarstvu?

MUGOŠA: Nijesam zadovoljan dosadašnjim rezultatima svog rada. Razlog za to je što nijesam bio upoznat sa načinom funkcionisanja organa državne uprave. Drugi otežavajući faktor bio je intenzivan rad Vlade i Skupštine u julu, što je dodatno uzimalo vrijeme. Osim toga, u fokusu su mi bile aktivnosti i komunikacija sa predstavnicima međunarodne zajednice, ambasadorima, EU komesarom za bezbjednost hrane.

Najveći razlog mog nezadovoljstva, međutim,  je što sam od početka nailazio na opstrukciju saradnika, nekad skrivenu, a nekad i otvorenu, iako sam na početku kazao da me jedino interesuje profesionalan i odgovoran odnos u ispunjavanju obaveza. Na kraju je to kulminiralo otvorenim nepoštovanjem osnovnih radnih obaveza i principa rukovođenja, kao i nesprovođenjem mojih pismenih i usmenih zahtjeva i naređenja.

POBJEDA: Što je potrebno uraditi da bi se unaprijedila poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori?

MUGOŠA: Bez podrške od makar dva do tri odsto nacionalnog budžeta poljoprivreda jedva da može opstati. Za mene su ulaganja u poljoprivredu investicije, a ne trošak. U EU je sistem podrške drugačiji i mnogo izdašniji nego kod nas. Sa učešćem agrobudžeta u državnom budžetu ispod jedan odsto, bolji rezultati se ne mogu očekivati.

Osim toga, potrebno je napraviti kvalitetnu strategiju u kojoj će jasno biti definisani pravci razvoja onih grana u kojima imamo komparativne prednosti i resurse da opstanemo na tržištu. Takođe, edukacija proizvođača i uvođenje novih tehnologija, rješavanje regulative, posebno o poljoprivrednom zemljištu i legalizacija poljoprivrednih objekata, bez kojih ne možemo povlačiti sredstva iz pretpristupnih fondova.

POBJEDA: Koji su to glavni problei sa kojima se susreću  poljoprivredni proizvođači?

MUGOŠA: Osnovni problem je plasman proizvoda, a on se ne može riješiti na način na koji to očekuje najveći broj proizvođača. Država se, naime, ne može direktno baviti otkupom, niti može garantovati cijene i zabraniti uvoz. Ali ono što može i mora da uradi jeste da stvori uslove za bavljenje otkupom, odnosno  da obezbijedi povoljne investicije u opremu i prostorije za prihvat, kalibriranje, sortiranje, skladištenje i čuvanje sezonskih viškova, čime se proizvodima produžava vijek, izbjegava se pad cijena zbog rasta ponude u sezoni i omogućava se izvoz viškova. Država treba da podstakne i podrži udruživanje proizvođača kako bi se smanjili troškovi i postigla bolja cijena na tržištu i stvarali lokalni brendovi vrhunskog kvaliteta.

POBJEDA: Što treba uraditi da domaći proizvodi budu konkurentniji? 

MUGOŠA: Država treba da intenzivira rad na uspostavljanju ekonomskog okvira za razvoj poljoprivrede i da više podržava podizanje konkurentnosti, prije svega podrškom investicijama u primarnoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Kao nužan zamajac daljeg razvoja je potreban ozbiljan investicioni ciklus da se otklone postojeća uska grla, uvedu nove tehnologije i međunarodni standardi i modernizuje proizvodnja. Bombastično najavljujemo da ćemo uložiti blizu 100 miliona za pet godina, ali to je daleko od  potrebnog. Posebno bi trebalo razmotriti i sa predstavnicima Abu Dabi fonda mogućnost smanjenja minimalne investicije na milion eura, jer naša poljoprivreda može relizovati investicije do tog nivoa.

POBJEDA: Da li ćete učestvovati u kreiranju agrobudžeta za narednu godinu i šta preporučujete da se uvrsti?

To vidim kao jedan od svojih ključnih zadataka. U susret pravljenju državnog budžeta, nastojaću da se pripremi prijedlog agrobudžeta i snažno ću se zalagati za neuporedivo veću podršku poljoprivredi i razvoju sela. Direktna plaćanja se moraju povećati, treba minimalne kriterijume uskladiti sa članicama EU, odnosno spustiti ih na razumnu mjeru i time povećati broj korisnika. Kako nekome objasniti da naša prosječna gazdinstva sa, recimo, četiri krave, nemaju nikakvu podršku. Ovakve i slične anomalije se moraju otklanjati. Što se mjera za razvoj sela tiče, ne možemo se samo oslanjati na pretpristupnu podršku iz EU, koja je dobra, ali nedovoljna. Snažno ću se zalagati da se u selo ulaže i iz našeg budžeta. S. POPOVIĆ

 

 Dijametralno suprotan pristup od Ivanovića

 

POBJEDA: Koliko ste zadovoljni rezultatima svog prethodnika Petra Ivanovića?

MUGOŠA: Imamo dijametralno suprotan pristup poljoprivredi. Gospodin Ivanović je zastupnik liberalnog koncepta ekonomije, za koji ne znam da se igdje primjenjuje u poljoprivredi. Naglašeno ističe profit i ekonomske parametre, ali nijesam čuo da govori o drugim koristima koje poljoprivreda donosi državi i društvu, jer ona nije, niti će ikada biti biznis kao svaki drugi, pošto ima specifičnosti koje se moraju uvažavati.

Ja na poljoprivredu gledam bitno drugačije. Za pojedinca je ona ekonomsko pitanje i način života, ali za državu je poljoprivreda demografsko, socijalno, strateško, kulturološko, bezbjednosno, pa tek onda ekonomsko pitanje.

 

Za kontrolu potrebno još vremena

 

POBJEDA: S obzirom na to da je jedan od Vaših zadataka da spriječite zloupotrebe u izbornom procesu, da li je u Ministarstvu poljoprivrede bilo zloupotreba i pokušaja zloupotreba? 

MUGOŠA: Političkim sporazumom predviđeno je da ministri imaju obavezu da sprovode politiku Vlade za ovu godinu i da mogu kontrolisati zakonitost rada u ovoj godini. Za ovu drugu – kontrolnu funkciju potrebno je još vremena, jer sam na ovo mjesto došao kasnije nego ostali opozicioni ministri.

U ovoj državi sistem je takav da štiti one koji vrše zloupotrebe. Najupečatljiviji  je slučaj vezan za koncesije za eksploataciju šuma. Sistem je tako napravljen da je država u 2015. naplatila po osnovu koncesija 3,8 miliona eura, a budžet Uprave za šume je oko pet miliona i uz to je posječeno 467.422 kubika drveta.. Država gubi, odnosno dotira iz budžeta da bi se koristile šume. Da ne govorim o raznim umanjenjima obaveza po koncesionim ugovorima, koja su nezakonito obračunavana, što se može vidjeti iz izvještaja DRI.

 

 

 

Portal Analitika