Region

"Oluja" - 21 godina kasnije

U trenutku zaoštrenih odnosa Srbije i Hrvatske navršava se 21. godina od početka vojne akcije Hrvatske vojske i MUP-a „Oluja“, koja je označila kraj Republike Srpske Krajine i dovela do protjerivanja oko 200.000 Srba.
"Oluja" - 21 godina kasnije
Portal AnalitikaIzvor

Tadašnji komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izvještaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća, javlja RTS.

U nastavku akcije u BiH, operacijom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika iz Bosne i Hercegovine.

Na evidenciji "Veritasa" nalaze se imena 837 nestalih osoba, mahom civila, među kojima je 308 žena.

"Veritas" navodi da je protiv krajiških Srba (oko 230.000 žitelja sa oko 30.000 vojnika) angažovano oko 200.000 hrvatskih vojnika, od kojih je direktno u operaciji učestvovalo 138.500 pripadnika HV-a, MUP-a i HVO-a.

Hag o etničkom čišćenju

Za vreme Tuđmanovog režima, hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske bio je da nije bilo razloga da Srbi koji nijesu bili umješani u ratna dejstva napuste to područje.

Hrvatske vlasti su docnije prihvatile saradnju i Haškom sudu su dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja".

Haški Tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine koji je bio komandant te operacije. Gotovina je od tada bio u bekstvu sve do hapšenja u Španiji 7. decembra 2005, kada je izručen Tribunalu.

Godinu dana ranije, tom sudu su se predala druga dvojica generala, Ivan Čermak i Mladen Makrač, koji su optuženi za progon, deportacije i prisilno premještanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana djela i okrutan tretman tokom i nakon operacije "Oluja".

Optužnica protiv Gotovine je odlukom Pretresnog vijeća Tribunala spojena sa optužnicom protiv druge dvojice generala.

Aprila 2011, Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice. U presudi Anti Gotovini, haški Tribunal je utvrdio da je operacija "Oluja" u ljeto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, smišljen da protjera srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, što je bio navod optužnice.

U novembru 2012, Apelaciono vijeće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su oni pušteni iz pritvora.

Prema konačnoj presudi, operacija "Oluja" nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske krajine. 

Slavlje u Hrvatskoj, žalost u Srbiji i RS

U Hrvatskoj se 5. avgust godinama obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja", dok je prošle godine taj datum proglašen Danom žalosti u Srbiji i Republici Srpskoj. 

U pretežno izbjegličkom nasilju Busije kraj Zemuna biće obilježen početak „Oluje“, a tamo će govoriti i mandatar za sastav vlade Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i "djevojka iz kolone" izbjeglica Jelena Šarić.

Osim toga, u okviru centralne državne manifestacije obilježavanja 5. avgusta, Dana sjećanja na stradanje i progon Srba, parastos za sve stradale služiće srpski patrijarh Irinej, najavljeno je iz Vlade Srbije. 

rtcg.me

Portal Analitika