Od 8. juna, teroristički napadi sve su učestaliji i prema uočenom obrascu, do njih dolazi na svaka 84 sata u prosjeku.
"Svaki od njih povezan je sa Islamskom državom i u gradovima koji su van ratne zone", piše CNN. Napadi se događaju u manjim mjestima koja "tradicionalno nisu u opasnosti od terorističkih napada" kažu iz Intela, centra koji se bavi istraživanjem terorizma.
Stanovništvo Evrope živi u sve većem strahu zbog povećanog broja napada. Izražava se sve veće nezadovoljstvo radom nadležnih institucija koje ne mogu da se uhvate u koštac i da se nose sa terorizmom. Pravosuđe je sve češće meta osude - zbog njihovih odluka mnogo opasnih ljudi je na slobodi. Jedan od njih, Adel Kermiš, devetnaestogodišnjak koji je ubio sveštenika u Francuskoj, imao je dozvolu da četiri sata provede van kuće. Nekoliko puta je trebalo da bude deportovan, a dva puta je pokušao da se domogne sirijskog ratišta. Njegovi pokušaji nisu uspjeli, a nadležni ništa nisu preduzeli u vezi sa ovim slučajem iako je proglašen kao potencijalno opasna osoba.
Zbog ovih dešavanja, građani su zabrinuti i nesigurnost pokazuju i kod obavljanja "običnih" stvari, poput odlaska na koncert, u pozorište ili tržni centar. Običnih, donedavno. Sve je to sada dovedeno u pitanje jer se ne zna šta može da bude potencijalna meta napada. Javna okupljanja se izbjegavaju, a organizatori manifestacija na kojima se očekuje veliki broj posjetilaca insistiraju na povećanim mjerama bezbjednosti.
"Mediji igraju veliku ulogu u slanju ISIS-ovih poruka, bez obzira da li su se zvanično pridružili njihovim redovima ili ne", zaključak je obavještajnih analitičara koji se bave ovom oblašću. Nakon napada u Nici kada su život izgubile 84 osobe, a više od 200 povrijeđeno, dvije trećine Francuza je u anketi izrazalo nepovjerenje u vladu.
"Vlada će morati odgovoriti na ovo pitanje: kako su označeni pojedinci, uključujući jednog koji je bio pod kontrolom suda zbog pokušaja priključivanja terorističkoj organizaciji u Siriji ostavljeni slobodni da počine ovakve napade", izjavio je Nikola Sarkozi, bivši predsjednik Francuske, prenosi CNN.
Politika "otvorenih vrata" koju je kancelarka Angela Merkel propagirala naišla je i na osude najužeg kruga ljudi iz njene partije. Ljudi kojima je azil odbijen još su u Njemačkoj, i nema naznaka da će napustiti zemlju u kraćem vremenskom roku. Merkelova navodi da je spremna da upravlja prilivom migranata u Njemačku, kao i da oni mogu da budu integrisani u njemačko društvo. Upravo je ova tačka predmet sporenja između stranačkih kolega i nje, kao i ostatka stanovništa koje ne dijeli njeno mišljenje o integrisanju i socijalizaciji mladih imigranata koji su i počinili neke od stravičnih napada u posljednjih par mjeseci.
Prema podacima kojima raspolaže njemačka vlada, oko 400 hiljada zahtjeva za azil još su u proceduri. Oko 170 hiljada kojima je azil odbijen, nalaze se i dalje na teritoriji ove zemlje. Kao jedan od glavnih problema kada su napadi u pitanju, navodi se podložnost manipulaciji i emocionalna nestabilnost terorista.
"Glavni problem je što izbjeglice imaju puno komplikovanije životne situacije nego ostali. To su ljudi koji s jedne strane imaju traumatična iskustva, dok s druge nemaju pojma šta će im se još dogoditi u budućnosti", navodi sociolog Armih Nasehi. Prema pisanju Dejli mejla, na teritoriji Islamske države obučavaju se generacije djece koja treba da postanu novi vojnici.
Sudbina djece rođene u Islamskoj državi je veoma važna i predstavlja centralni problem na koji međunarodna zajednica treba da obrati pažnju.
"U ovom trenutku, postoji preko 30 hiljada trudnih žena u kalifatu", navodi se u izvještaju. ISIS ne preza od toga da djecu koristi na snimcima i slikama i demonstrira kako sve mlađi postaju okrutni i usvajaju radikalna učenja. U međuvremenu, četvorogodišnji Britanac, označen kao "Džihad junior" snimljen je kako pokreće detonaciju bombe koja je ubila četvoro zatvorenika. Indoktrinacija počinje veoma rano, u školama, odnosno improvizovanim kampovima gdje djeca, između 10 i 15 godina usvajaju ova učenja i specifične vještine. Da li će Evropa moći da se izbori sa nasiljem koje eskalira i koliko će novca potrošiti na "militarizaciju policije" i mjere bezbjednosti?
nedeljnik.rs
