Društvo

CEMI: Smanjena percepcija korupcije u zdravstu

U Crnoj Gori je smanjena precepcija korupcije u zdravstvu u odnosu na 2013. godinu, ali i dalje postoji ogroman prostor za unapređivanje sistema žalbi i poštovanju prava pacijenata, pokazala je studija “Procjena rizika korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore“.
CEMI: Smanjena percepcija korupcije u zdravstu
Portal AnalitikaIzvor

Studija je realizovana u okviru projekta Liječenje zdravstvenog sistema Crne Gore, koji je finansirala Ambasada SAD-a u Podgorici, a konferenciju o tome oranizovao je Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Direktor Pravnog odjeljenja CeMI-a, Vlado Dedović podsjetio je da je ta organizacija prva pokrenula temu o korupciji u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

On je ukazao na istraživanje sprovedeno 2013. godine u kojem su identifikovani glavni problemi i došlo do konsenzusa da oni moraju biti riješeni u cilju poboljšanja stanja u zdravstvu.

»CeMI je istraživanjem javnog mnjenja 2016. godine došao do podataka koji i dalje zabrinjavaju a prema kojima 42,3 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u zdravstvenom sistemu Crne Gore«, saopštio je Dedović.

Direkotica Odjeljenja za istraživanje javnih politika CeMI-a, Ana Selić kazala je da je u protekle tri godine značajno unaprijeđen zakonski i institucionalni okvir kao i prakse u zdravstvenom sistemu, ali da i dalje ostaju izazovi u nekim ključnim oblastima.

Ona je rekla da se u studiji Procjene uticaja rizika od korupcije posebna pažnja obraća na izazove koji su definisani 2013. godine a koji su ostali i danas.

»Posebno govorim o dopunskom zapošljavanju ljekara, čekanju na zdravstvene usluge, procesuiranje i sankcionisanje slučajeva korupcije i sklapanje ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama«, navela je Selić.

Ona je istakala da je napredak postignut u unapređivanju zakonskog okvira i praksi impresivan, ali da i dalje postoji ogroman prostor za unapređivanje pogotovo ako se govori o sankcionisanju sistema žalbi i poštovanju prava pacijenata.

»Postignut je značajan napredak u odnosu na 2013. godinu. Smanjena je kako precepcija same korupcije u zdravstvenom sistemu tako i lična iskustva sa korupcijom", kazala je Selić.

Kako ističe, primijećeno je da je znatno manji broj građanja upućen iz javnih zdravstenih ustanova u privatne.

»U odnosu ljekar pacijent i dalje nemamo dovoljno procesuiranih slučajeva neformalnih plaćanja iako građani izjavljuju da ih ima«, rekla je Selić.

Prema njenim riječima, građani nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima i ponekad nijesu u stanju da prepoznaju korupciju.

Selić je ukazala na podatke prema kojima je u protekle tri godine podnijeto 3.850 žalbi zaštitnicima prava pacijenata.

Od tog broja, kako navodi, pokrenuto je samo deset disciplinskih postupaka, a ostali se rješavaju usmeno i sporazumom između stranaka.

Selić je kazala da je Specijalnom državnom tužilaštvu za tri godine podnešeno 16 tužbi po osnovu sumnji na korupciju u zdravstveniom sektoru.

»Od ovih tužbi sedam je upućeno osnovnim državnim tužilaštvima, donešena jedna presuda, a ostale su odbačene«, rekla je Selić.

Liste čekanja, kako je dodala, i dalj postoje samo za određen broj procedura, kao što su specijalistički pregledi.

»I dalje su liste čekanja velike, nijesu javne niti su objavljenja na sajtu institucija, a građani i dalje čekaju na pojedine specijalističke preglede preko tri mjeseca«, istakla je Selić.

Prema njenim riječima, veliki sukob interesa postoji u javnim nabavkama i farmaceutskom sektoru.

»Postoje i brojna pitanja vezana za sklapanje ugovora Fonda sa privatnim zdravstevnim ustanovama. To su oni aspekti korupcije koje građani često ne vide ali oni nekad štete budžetu i kvalitetu zdravstvenog sistema mnogo više nego oni primijetni, kao što je mito«, dodala je Selić.

Ona je podsjetila da je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, regulisan dopunski rad ljekara kojim im je omogućeno da rade i u privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama, ukoliko im to odobre ministar i direktor ustanove.

Selić je istakla da ministar zdravlja, Budimir Šegrt do sada nije dao ni jednu saglasnost za rad u privatnom sektoru.

»Međutim, ovakvo zakonsko rješnje daje podlogu u budućnosti da se vrši politički uticaj na ljekare kako bi se dala saglasnost da rade u privatnom sektoru«, ocijenila je Selić.

Ona je poručila da je potrebno obratiti pažnju na zahtjeve Sindikata ljekara koji se tiču povećanja zarada i učiniti pravila o njihovom nagrađivanju transparentnijim.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Margaret En Uehara rekla je da Crna Gora ne smije i ne može dozvoliti korupciji da utiče na mogućnost građana da prime adekvatnu i sigurnu zdravstvenu zaštitu.

“Prepoznavanje potreba da se efektivno borimo protiv korupcije je zajednička vrijednost svih članica NATO i Evropske unije”, navela je Uehara.

Prema njenim riječima, borba protiv korupcije u svim sektorima društva, uključujući zdravstvenu zaštitu, je krucijalan dio evroatlantskog integracionog procesa.

Uehara je kazala da Vlada SAD-a podržava borbu protiv korupcije i pozivala crnogorske institucije da rade zajedno kako bi se efektivno i efikasno suočile sa tim problemom.

Sekretar Ministarstva zdravlja, Nina Milović kazala je da je taj resor prepoznao analizom utvrđene potrebe i slabosti sistema i donio dokument Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu 2015 -2020 godina.

Tim dokumentom, kako je navela, planirano je rješavanje svih izazova kroz konkrente mjere, definisane rokove i nosioce aktivnosti.

Milović je ukazala da je Ministarstvo, u cilju eliminacije korpupcije, donijelo Plan integriteta kojim su identifikovana mjesta podložna korupciji i predviđen set aktivnosti pomoću kojih će korupcija u potpunosti biti eliminisana ili svedena na minimum.

»Kako su liste čekanja prepoznate kao jedan od osnovnih izvora koruopciej možemo se pohvaliti smanjenjem liste čekanja. Kada uporedimo cifru od 12.500 i sadašnju od 1.190 možemo se pohvaliti da je psotignut jak napredak u odnosu na prethodni period«, rekla je Milović.

Liste čekanja, kako je naglasila, postoje samo u Kliničkom centru Crne Gore i one su transparentne.

Prema riječima Milovićm, umrežavanje Codre u mrežu zdravstvenih ustanova takođe će rasteretiti sistem i doprinijeti smanjenju liste čekanja.

Kada je u pitanju transparentnost liste ljekova, Milović je ukazala da je Vlada na jučerašnjoj sjednici usvojila uredbu o kriterijumima za stavljanje odnosno skidanja lijeka na listu čime će, kako je dodala, trajno biti obezbijeđena dostupnost ljekova za građane.

Izvor: Mina

Portal Analitika