Društvo

Čuvajte se sunca i pokvarene hrane

Pretjerano izlaganje suncu, pokvarena hrana, nehigijena, samo su neke od neopreznosti koje vas mogu prije vremena vratiti kući sa ljetovanja.
Čuvajte se sunca i pokvarene hrane
Portal AnalitikaIzvor

Primorje je omiljena destinacija za ljetnji odmor kako djeci, tako i odraslima. Nema boljeg načina da se osvježite tokom vrelih dana od kupanja u moru, a poznata su i brojna ljekovita svojstva koje donosi boravak u morskoj vodi i na pjeskovitoj plaži. Međutim, često se zaboravljaju opasnosti koje vrebaju na kupalištima, te vam one, ukoliko nijeste oprezni, mogu pokvariti ugođaj.

Među prvima je sunčanica izazvana pretjeranim izlaganjem glave direktnoj sunčevoj svjetlosti i pri nižim temperaturama vazduha. Kako su za Dnevne novine objasnili u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, simptomi sunčanice se razvijaju postepeno, nakon 6-12 sati od maksimalne izloženosti glave suncu. Simptomi su malaksalost, ošamućenost, vrtoglavica, jaka glavobolja, mučnina, povraćanje koje ne donosi olakšanje, teško disanje i ubrzan puls, nesvjestica.

Pored sunčanice, nerijetka je i toplotna iscrpljenost koja se, navode u IJZ, javlja nakon dužeg boravka u uslovima vrućine, kada znojenjem dolazi do značajnog gubitka tečnosti i elektrolita. Ukoliko se oni ne nadoknade nastupa: iscrpljenost praćena mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grčevima, dok je koža vlažna od znoja i hladna. Ipak, toplotni udar je, kako kažu, najozbiljniji od ovih poremećaja. On nastaje kada dolazi do otkazivanja mehanizama u organizmu koji regulišu tjelesnu temperaturu zbog čega tjelesna temperatura raste do40°C i više.

"Karakteristična je crvena, vruća i suva koža zbog prestanka znojenja čime je blokirano odavanje viška toplote iz organizma. Ostali simptomi su slični kao kod sunčanice, samo jače izraženi. Vrijeme sa visokim temperaturama vazduha, posebno ukoliko je vlažnost vazduha visoka, čak i kod zdravih ljudi može da izazove neki od ovih poremećaja. Kod visoke vlažnosti vazduha ("sparine") znoj ne može da isparava, već ostaje na koži, što dovodi do otežanog rashlađivana tijela", pojašnjavaju u IJZ i ističu da su posebno opasne nagle promjene temperature, jer organizmu treba nekoliko dana da se prilagodi, dok se hronični bolesnici sporije i nepotpunije prilagođavaju.

Zato oni savjetuju da građani posebnu pažnju posvete izbjegavanju visokih temperatura, jer posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije nego kod zdravih osoba.

"Poštovati opšte preporuke kao što su: boravak u rashlađenom prostoru, izbjegavanje fizičkog napora, unos dovoljne količine tečnosti, unos lako svarljivih namirnica", napominju u IJZ.

Nema ništa slađe nego kada, iscrpljeni od vode i sunca pojedemo nešto što smo sami spremili i ponijeli ili što smo kupili na nekom od kioska brze hrane u blizini plaže. Međutim, hrana na odmoru može izazvati brojne neprijatnosti, naročito ako se ne čuva adekvatno. Crijevne zarazne bolesti, tako, predstavljaju najmasovniju grupu zaraznih bolesti koje se prevashodno prenose zagađenom hranom, vodom i prlj avim rukama, mada je u nehigijenskim uslovima u širenju ovih infekcija značajna i uloga insekata, prije svega muva.

"U principu se crijevne bolesti javljaju tokom čitave godine, ali posebno su aktuelne u ljetnjem periodu kada visoke temperature, način ishrane i porast broja insekata i glodara dovode do povećanja rizika za obolijevanje. Uzročnici crijevnih zaraznih bolesti mogu biti svi oblici mikroorganizama uključujući viruse, protozoe, bakterije, gljivice i parazite. Česti izazivači su i određeni produkti mikroorganizama kao što su bakterijski toksini. Hrana je veoma pogodna sredina za rast i razmnožavanj e mikroorganizama, naročito ljeti kada visoka spoljašnja temperatura pogoduje razmnožavanju infektivnih agenasa i kvarenju hrane", naglašavaju u IJZ.

Najznačajnije namirnice u tom smislu su meso, jaja, mlijeko, ribe i druga morska hrana, voće i povrće.Istovremeno, određene navike, odnosno ponašanje pogoduju povećanom obolijevanju od crijevnih zaraznih bolesti što se, prije svega, odnosi na češće konzumiranje neopranog ili nedovoljno i nepravilno opranog voća i povrća, česta putovanja, slabije higijenske navike ali i unos većih količina tečnosti koje razrjeđuju želudačnu kiselinu narušavajući njen značaj kao barijere za prodor mikroorganizama u crijeva.

"Osjetljivost na crijevne infekcije je opšta što znači da se mogu razboljeti osobe svih uzrasta. Ipak, u većem riziku su osobe sa neizgrađenim i slabim higijenskim navikama mala djeca, zatim odojčad i novorođenčad, te osobe koje imaju neka hronična oboljenja posebno organa za varenje, osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom, osobe na imunosupresivnoj terapiji, osobe oboljele od malignih oboljenja i druge. Od izuzetnog značaja je redovno održavanje lične higijene, što se posebno odnosi na često i temeljno pranje ruku. Osobe koje imaju stomačne tegobe, ali i neke druge zdravstvene probleme, kao što je sekrecija iz nosa, simptomi i znaci prehlade ili imaju upalne promjene na koži ili sluznicama, ne treba da učestvuju u pripremi i serviranju hrane", dodaju u IJZ. Prema rijećima direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Saše Stefanovića, u ambilantu hitne pomoći se dolazi kada su ugrožene osnovne životne funkcije, svijest, disanje i srčani rad, uslijed povrede ili nekog oboljenja.

"Da bi se zaštitili od visokih spoljašnjih temperatura treba da se ne izlažu direktnom uticaju sunčevih zraka u periodu od 10:00h do 17:00h.Treba da nose odjeću svijetlih boja, pamučnu sa dužim rukavima, šešire sa širokim obodom i kvalitetne naočare za zaštitu očiju od sunca. Ishrana, voda, voćni sokovi, izbjegavati alkohol. Hrana lagana da nij e lj uta, masna i začinjena", savjetuje on. M.I.

Hitna u junu primila preko 8.000 pacijenata

Stefanović napominje da se Zavodu za hitnu medicinsku pomoć javljaju za sada uglavnom pacijenti sa hroničnim bolestima srca, pluća, visokim krvnim pritiskom, koštanim i drugim oboljenjima. Prema njegovim riječima, tokom juna mjeseca u hitnoj pomoći u Podgorici je primljeno preko 8.000 pacijenata i odrađeno preko 1.000 kućnih posjeta.

„Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore u punom sastavu dočekuje turističku sezonu. Svi zaposleni će biti na radnim mjestima, osim onih koji su na bolovanjima. Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore se maksimalno, u mjeri mogućeg spremio za sezonu koja je već u toku", rekao je Stefanović za DN.

cdm

Portal Analitika