Kisjelost ovog voća održava crvene pigmente duže nego što je to slučaj sa sladunjavom trešnjom. Anthocuanin, pigment za koji se pretpostavlja da doprinosi zdravlju, stabilan je pri nižoj PH kisjelinskoj vrijednosti, a opada kako ona raste i približava se ukusu trešnje.
Nekoliko istraživanja u prethodnom periodu s razlogom se usmjerilo na višnju. Kroz njih je potvrđeno da konzumiranje ovog voća smanjuje bol u mišićima, naročito kod osoba koje se intenzivnije fizički angažuju samo povremeno. To su svi oni koji radni dio nedjelje provode sjedeći po kancelarijama, a u dane vikenda praktikuju rekreativni sport. Osim toga, višnja umanjuje rizik od dobijanja šećera, te od oboljenja vezanih za kardiovaskularni sistem.
Jedna studija pokazala je da konzumiranje 50-tak svježih višanja dnevno, smanjuje mogućnost upale mišića kod, inače, zdravih ljudi. Takođe, dokazano je da sok od ovog voća značajno redukuje bol mišića i ubrzava oporavak osoba koje su povrijedile muskulatorni sistem. Isti sastojci umanjuju vjerovatnoću dobijanja dijabetesa, a brana su povratku suvišne tjelesne težine kod rigoroznih dijeta.
Istraživanja uz učešće stručnjaka Ministarstva poljoprivrede SAD uključivala je 18 muškaraca i žena koji su u dnevni meni uveli i 280 grama, odnosno oko 50-tak višanja. Jeli su ih uzastopno mjesec dana. Mjerenje reaktivnog C proteina prije i u toku eksperimenta, pokazalo je da je njegov nivo opao za osam procenata tokom prve dvije nedjelje, a poslije mesec dana za dodatnih 17 odsto. Ovaj protein povećava rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih tegoba, a njegov nivo se povećava za vrijeme bolesti.
Osim toga, dijagnostički marker mišićnih upala, nazvan rantes, opao je za 21 procenat do kraja istraživanja, a u narednih 28 dana još za 15 odsto. Istraživači su zaključili da su ovi rezultati veoma obećavajući i preporučili su nastavak istraživanja blagotvornih svojstava višnje. Oni su ukazali i na činjenicu da buduća istraživanja treba da obuhvate i sokove od višnje zato što ovo voće u svježem obliku i nije baš dostupno kupcima. Preporuka uključuje i druge vrste voća sa sličnim karakteristikama.
Naučnici sa Univerziteta Vermont istraživali su dejstvo soka o višnje. Svoje laboratorije su snabdjeli sokovima proizvedenim bez termičke obrade, ali i onim koji su prošli klasičan proizvodni ciklus. U indistriji napitaka, inače, tehnološki postupak najčešće podrazumijeva termalnu fazu zbog čega se gube voćni pigmenti koji su temperaturno osjetljivi. A među njima su i oni koji povećavaju otpornost mišića na upale i sprečavaju rizik od pomenutih bolesti.
A. J. Konoli privolio je 14-oricu svojih kolega da tokom dvije nedjelje piju ove sokove sa sokom od jabuke. U jednoj sedmici su konzumirali sok od jabuke pomiješan sa čistim višnjinim sokom, a u drugoj jabuku sa dodatkom napitka koji je napravljen na bazi sintetičkog ukusa višnje. Količina napitka svakog dana odgovarala je nutricijskoj vrijednosti 50 svježih višanja. U međuvremenu su izvodili fizičke vježbe koje su im izazvale jake bolove u ramenima.
Učesnici eksperimenta su zamoljeni da ocijene bol mišića na skali do 10. Za vrijeme konzumiranja sintetizovanog napitka od višnje, prosječna ocjena je iznosila 3,2. U nedjelji u kojoj su pili čisti višnjin sok, srednja ocjena je bila 2,4. Utvrđeno je da je za vrijeme konzumiranja vještačkog napitka bol jenjavao 48 sati, dok je pri konzumiranju prirodnog soka nestajao za upola manje vremena. Na kraju, privremeni gubitak snage uz pravu višnju iznosio je samo četiri odsto, dok je u drugom slučaju dostizao 22 procenta.
Zaštita od oštećenja mišića i bolova koju omogućava sok od višnje jednaka je mnogim ljekovima za upalu, konstatova je Konoli. I to ne jedino on. Maraldhran G. Nair i njegovi saradnici sa Državnog univerziteta u Mičigenu već 15 godina ispituju terapeutske karakteristike višnje. Prije šest godina, Nairov tim je dokazao da konzumacija 20 višanja dnevno povećava otpornost organizma na upale i to za 10 puta više od aspirina. Osim toga, efekat koji se postiže konzumiranjem višanja duže traje.
