“Na sastanku koji sam inicirao i koji je održan 3. juna, predsjednik i članovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama su iznijeli stav i saglasili se da 'nema nikakvih smetnji za objavljivanje platne liste državnih službenika i namještenika koja će sadržati ime i prezime bruto iznos zarade, visinu dnevnice, razloge za službeno putovanje i mjesto odlaska, uz zaštitu neto iznosa, adrese, broja žiro računa kod poslovne banke, ili JMBG'. Isto tako, predstavnici Agencije su se na sastanku složili da rješenja o dodjeli jednokratnih i drugih vrsta socijalne pomoći mogu biti objavljena, uz zaštitu ličnih podataka. Lično smatram da su korisnici socijalne pomoći stigmatizovani zbog toga što se njihov identitet krije, a ne obrnuto, jer se na taj način njima manipuliše i ostavlja prostor za sumnju da ono što je njihovo zakonsko pravo dobijaju uslovljanjem. Dodatno, stav Agencije je u potpunoj koliziji s duhom Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Međutim, moj stav neće biti smetnja za poštovanje tumačenja Agencije, jer držim da crnogorsko društvo ne može da se demokratski razvija bez jakih institucija, te će i moje aktivnosti ići u pravcu jačanja istih”, poručio je ministar Boris Marić.
U skladu s tim, kako se navodi, informacije će biti objavljene na sajtu Ministarstva, u obimu za koji je saglasnost dala Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, uz dodatnu zaštitu medicinskih nalaza i dijagnoze zbog koje se koristi pomoć. Takav nalog je, navodi se dalje u saopštenju, proslijeđen službenicima.
“Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije organ koji može i treba da dodjeljuje jednokratne pomoći i ja sam tu praksu prekinuo i uputio novopristigle zahtjeve centrima za socijalni rad koji će o tome informisati i dostaviti rješenja Ministarstvu za svaki pojedinačni slučaj. Istovremeno, novim korisnicima socijalne pomoći će biti omogućeno da se sami izjasne da li žele da se njihova imena objave. Dodjeljivanje varijabilnog iznosa zarade službenicima je podatak koji bi trebalo da je javan na nivou cjelokupne javne uprave, a u skladu sa principima otvorene vlade koja služi građanima i radi u njihovom interesu”, saopštio je Marić.
Praksa nagrađivanja službenika bi, kako navodi, trebalo da je zasnovana na rezultatima zaposlenih i povećanom obimu posla.
“Međutim, u rješenjima za dodjeljivanje varijabila mora postojati i jasno obrazloženje zašto je neko ostvario zapažene rezultate u određenom periodu i koje su to povećane aktivnosti sa kojima se suočio, što sada nije slučaj. Štaviše, izuzetno je problematično što Ministarstvo rada i socijalnog staranja ne sprovodi postupak godišnjeg ocjenjivanja zaposlenih, budući da je to obaveza po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i mora se ispuniti do kraja januara tekuće za prethodnu godinu. Ovdje se upravo i vidi nelogičnost nagrađivanja u Ministarstvu, budući da bi godišnje ocjenjivanje trebalo da bude osnov za dalje praćenje rada službenika, napredovanje pa, u krajnjem, i nagrađivanja u vidu varijabila”, dodao je Marić.
