Najgora situacija je na sjeveru posebno u Pljevljima gdje je u 2015. na svijet došlo 178 beba, a umrlo čak 443 stanovnika. Negativan prirodni priraštaj bio je i u Kolašinu, Mojkovcu, Žabljaku, Bijelom Polju, Gusinju, Plužinama, Šavniku, Petnjici ali i u Nikšiću, Cetinju i Danilovgradu.
Dr. socioloških nauka Tatjana Vujović smatra da bi Crna Gora trebalo da se ugleda na zapadnoevropske zemlje koje uveliko preduzimaju niz preventivnih mjera kao što su poreske olakšice, dječje dodatke ali i povoljniji pristup rješavanju stambenog pitanja parovima sa djecom. ''Da nema mnogo vremena za razmišljanje govore statistički podaci, podsjećaju nas da se demografske promjene dešavaju mnogo brže nego što smo mogli i pretpostaviti. Drugim riječima bijela kuga nije nešto što će tek doći, ona je već tu, a mi, željeli to da priznamo ili ne, postajemo društvo starih. Da bi se ovaj problem riješio potrebno je poboljšati ekonomsku i socijalnu situaciju i napraviti program podrške mladim parovima kako bi se lakše odlučili da zasnuju porodicu'', kazala je Vujović za Pobjedu.
Ona objašnjava da je sve izraženiji pad nataliteta, posljedica civilizacijskih procesa i emancipacije ''gdje je sve podređeno čovjekovim potrebama i interesima, gdje se potiskuje tradicija i povezanost ljudi, a sve više nestaje emocionalna vezanost za porodicu. ''Uzroke pada nataliteta posebno na sjeveru, treba tražiti u sve većoj prosječnoj starosti stanovništva. Svjedoci smo permanentnog seljenja mladih sa sjevera u Podgoricu i južni dio Crne Gore, u potrazi za boljim uslovima života, obrazovanjem ili zaposlenjem. Sve to uticalo je da na sjeveru danas živi starije stanovništvo, koje nije u reproduktivnoj dobi. Takođe imamo i sve izraženiji problem galopirajuće nezaposlenosti. Onaj ko ne radi teško da može planirati nekoliko mjeseci unaprijed a još teže donositi dugoročne odluke kakve su zasnivanje porodice i roditeljstvo'',naglašava Vujović.
Ipak, kako dodaje, za nastanak bijele kuge materijalna nesigurnost jeste važan faktor rizika. ''U drugim razvijenim državama postoje znatna socijalna davanja majkama, ali se ipak ne mogu pohvaliti prirodnim priraštajem i zato glavne razloge treba tražiti u životnoj filozofiji gdje nema mjesta za žrtvovanje zbog djece'', poručuje Vujović. (Pobjeda)
