"Za razvoj ženskog preduzetništva potrebna je prije svega bolja institucionalna podrška. Zakonski okvir postoji, ali se zakoni ne sporovode u dovoljnoj mjeri. Vjerujem da smo izradom i usvajanjem Strategije razvoja ženskog preduzetništva napravili jedan veliki korak naprijed na tom planu", kazala je Kostić Bukarica u intervjuu za Portal Analitika.
ANALITIKA: Sa kakvim ambicijama je formirana Asocijacija poslovnih žena Crne Gore?
KOSTIĆ BUKARICA: Asocijacija poslovnih žena Crne Gore „Poslovna žena“ je osnovana 2009. godine sa osnovnim ciljem da obezbijedi povezivanje poslovnih žena na lokalnom, regionalnom, nacionalnomi međunarodnom planu, u cilju razvoja sopstvenog poslovanja, prezentovanja svojih razvojnih mogućnosti i potreba, i na toj osnovi identifikovanja i korišćenja raspoloživih stranih i domaćih resursa (partneri, znanje, nova tržišta, kapital, tehnologija i sl.). Od osnivanja do danas Asocijacija intenzivno radi na uspostavljanju boljeg poslovnog ambijenta za razvoj ženskog biznisa u Crnoj Gori.
U tom smislu smo značajan i prepoznatljiv partner u dijalogu privatnog i javnog sektora u domenu ženskog preduzetništva kao izuzetno važnog segmenta crnogorske ekonomije. Asocijaciju je osnovalo 12 vlasnica biznisa, menadžerki i Unija poslodavaca Crne Gore uz podršku GIZ-a (Njemačko društvo za tehničku saradnju).
ANALITIKA: Koliko imate članica i da li ste učlanjeni u srodne međunarodne organizacije?KOSTIĆ BUKARICA: Trenutno imamo oko 120 članica. Postoje dvije kategorije članstva, punopravno i pridruženo članstvo. Punopravne članice mogu biti sve žene koje su vlasnice biznisa ili menadžerke na top pozicijama u crnogorskim preduzećima. Pridružene članice mogu biti žene koje su na bilo koji način prepoznatljive u društvu. Od svog osnivanja Asocijacija je realizovala brojne aktivnosti, kao što su okrugli stolovi, konferencije na temu ženskog preduzetništva, edukacije iz različitih oblasti. Asocijacija je članica AFFAEMME (Udruženje poslovnih žena Mediterana), a od aprila 2014. godine je članica i Svjetske asocijacije poslovnih žena FCEM. Takođe je i jedna od prvih potpisnica UN Globalnog sporazuma za Crnu Goru.
Posljednje tri godine Asocijacija je bila uiključena u regionalni projekat GTF-a „Žensko preduzetništvo-motor za stvaranje radnih mjesta u jugoistočnoj Evropi“. Projekat se realizovao u devet zemalja i njegov osnovni cilj bila je promocija ženskog preduzetništva u jugoistočnoj Evropi kroz saradnju javnog i privatnog sektora, a u cilju povećanja broja vlasnica biznisa. Pored Crne Gore u projektu su učestvovale Srbija, BiH, Hrvatska, Albanija, Makedonija, Kosovo, Turska i Moldavija. Takođe, aktivno smo učestvovale i u projektu SEECEL-a (Centar za razvoj preduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Evrope). Koleginica Ana Šebek iz Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća i ja bile smo članice radne grupe projekta, zajedno sa koleginicama iz devet zemalja. Zadatak radne grupe bio je kreiranje trening modula za žene u biznisu u tri oblasti: Usmjerenost na potrošače, Finansijska pismenost i Liderstvo i motivacija. U okviru projekta su snimljeni i filmovi o uspješnim ženama u biznisu iz devet zemalja. Filmovi su motivacionog karaktera i trebalo bi da inspirišu kako preduzetnice, tako i ostale žene koje planiraju da pokrenu sopstveni biznis. Naše tri uspješne preduzetnice o kojima su snimljeni kratki filmovi su Branka Vuksanović, vlasnica agencije SPIN iz Podgorice, Mirjana Babić, vlasnica firme Olivmont iz Bara i Milica Daković, vlasnica preduzeća E3 Consulting.
Asocijacija poslovnih žena je dobitnica nagrade Stvaratelji za stoljeća za 2015. godinu. Nagrada se dodjeljuje za doprinos razvoju preduzetništva u centralnoj i jugoistočnoj Evropi i svečano uručenje je bilo organizovano u Dubrovniku u martu ove godine. Takođe, značajna je i nagrada Cvet prijateljstva za regionalnu saradnju, koju smo dobili od Udruženja poslovnih žena Srbije u oktobru prošle godine. Asocijacija je prepoznata u regionu kao značajan partner ostalim udruženjima koja se bave ženskim preduzetništvom.
ANALITIKA: Da li ste učestvovali u izradi Strategije razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori?
KOSTIĆ BUKARICA: Prošle godine je usvojena Strategije razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori 2015-2020, čiji je nosilac Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća. Asocijacija i njene članice su pružile veliki doprinos u kreiranju ovako važnog dokumenta. Strategijom bi trebalo da se podstakne brže i lakše ekonomsko osnaživanje žena kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta i pružanje podrške razvoju preduzetničkih potencijala žena kroz četiri strateška prioriteta- kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva; bolji pristup finansijama; obezbjeđenje potrebnih znanja i vještina, kao i promociju, umrežavanje i zagovaranje interesa žena preduzetnica.
ANALITIKA: Da li raspolažete okvirnim podacima o tačnom broju vlasnica preduzeća u Crnoj Gori?
KOSTIĆ BUKARICA: Podaci o ženama vlasnicama biznisa u Crnoj Gori nisu previše ohrabrujući. Iako ih je više u ukupnoj populaciji, s aspekta učešća u privrednom i političkom životu žene predstavljaju manjinu. U preduzetništvu su zastupljene znatno manje u odnosu na muškarce, što potvrđuju i podaci o samo 9,6% žena vlasnica biznisa, po čemu Crna Gora zaostaje za zemljama EU, ali i zemljama regiona. Vlasnice su uglavnom mikro i malih preduzeća. Navedeni procenat ukazuje na jedan veliki, neiskorišćeni ekonomski potencijal. Jedan od prioritetnih ciljeva asocijacije je kreiranje baze podataka o „stvarnim“ vlasnicama preduzeća u Crnoj Gori, kao i uvođenje godišnje nagrade za najuspješnije poslovne žene, preduzetnice i menadžerke.
ANALITIKA: Koje su specifičnosti ženskog biznisa? KOSTIĆ BUKARICA: Činjenica je da se žene teže odlučuju za sopstveni biznis. U Crnoj Gori sa žene odlučuju za otvaranje preduzeća uglavnom iz nužde, dok se u razvijenim zemljama uključuju u biznis prije svega zbog šansi i dobrih prilika za realizaciju svojih poslovnih ideja. Za takvu situaciju postoji više razloga- tradicionalni stereotipi koji, nažalost, još uvijek vladaju na našim prostorima i prema kojima je ženi mjesto u kući, a ne u svijetu biznisa, zatim vlasništvo nad imovinom, koja se u više od 90 odsto slučajeva vodi na muške srodnike i iz tog razloga žene nisu u mogućnosti da obezbijede hipoteku i postanu korisnice kreditnih sredstava prije svega za započinjanje biznisa, a kasnije i za njegov razvoj. Takođe je potrebno obezbijediti više kreditnih linija za žene, sniziti kamatne stope, olakšati administrativne procedure prilikom apliciranja za sredstva, djelimično rasteretiti žene različitih vrsta dažbina makar u prvim mjesecima poslovanja.
Žena kao vlasnice malih i srednjih preduzeća često nemaju ravnopravan tretman u tržišnoj utakmici. U odnosu na muškarce preduzetnike, imaju nejednak status i kredibilitet, teže im je da osnuju firmu, a treba im i daleko više vremena da postanu prihvaćene u poslovnom svijetu. Prilikom osnivanja i razvoja preduzeća žene nemaju iste polazne tačke. Posebno im je otežan pristup ekonomskim i finansijskim resursima. Ukoliko tome dodamo sve porodične obaveze čijije nosilac u većini zemalja uglavnom žena, jasno nam je da na razvoj ženskog preduzetništva utiču brojni otežavajući faktori.
S aspekta finansiranja početnika u biznisu, naročito lošu poziciju imaju žene. One su u većini slučajeva bez vlasništva nad imovinom tako da su u nemogućnosti da obezbjede garancije za vraćanje kredita u vidu hipoteke. Poseban problem za žene predstavlja usklađivanje poslovnog i porodičnog života, nedostatak podrške porodice i proaktivnog djelovanja države u smislu ohrabrivanja za ulazak u preduzetničke vode. Tome moramo da dodamo i niz drugih ograničenja kao što su nedovoljna umreženost, otežan pristup informacijama, poslovnim prostorijama, kao i biznis prilikama.
U Crnoj Gori, žene preduzetnice su dokazale da su u poslu odgovorne, istrajne, sistematične i racionalne. Efikasnim upravljanjem, kvalitetnim odlukama i odgovornim pristupom u ispunjavanju obaveza, uspjele su da se izbore sa ekonomskom krizom i održe poslovanje, koje je opterećeno problemima naplate potraživanja, umanjene likvidnosti i manjka finansijskih sredstava. To dokazuje i kontinuirano povećanje našeg članstva. Zato ženama, kao i ostalim potencijalnim učesnicima u biznisu treba dati priliku i omogućiti da daju svoj doprinos, kao i da imaju dobit od ekonomskog, društvenog, kulturnog i političkog razvoja.
ANALITIKA: Šta je neophodno za razvoj ženskog preduzetništva?
KOSTIĆ BUKARICA: Za razvoj ženskog preduzetništva potrebna je prije svega bolja institucionalna podrška. Zakonski okvir postoji, ali se zakoni ne sporovode u dovoljnoj mjeri. Vjerujem da smo izradom i usvajanjem Strategije razvoja ženskog preduzetništva napravili jedan veliki korak napred na tom planu.
Ono što je takođe neophodno je preispitivanje postojećih i kreiranje novih programa državne podrške sa stanovišta stvarnih potreba preduzetnica. Da bi se to postiglo u proces kreiranja bi trebalo uključiti same preduzetnice preko njihovih udruženja. U tom dijelu je značajna uloga Asocijacije poslovnih žena Crne Gore i njenih članica. Za razvoj preduzetništva žena izuzetno je važna edukacija, i to kako u oblasti samog preduzetničkog procesa tako i u oblastima usvajanja specifičnih vještina. U tom smislu su izuzetno značajni programi mentorstva i osnivanje biznis inkubatora za početnice u biznisu.
Preduzetnicama je takođe potrebno pružiti pomoć prilikom usklađivanja porodičnog i poslovnog života i tom dijelu najvažnija je podrška porodice, ali ne smijemo zanemariti ni ulogu države u domenu otvaranja boravaka za djecu u osnovnim školama, različitih servisnih centara za domaćinstva, jaslica i vrtića sa kliznim radnim vremenom i sl. Takođe je potrebna velika promocija ženskog preduzetništva kroz medije, kako tradicionalne, tako i putem društvenih mreža. Bilježimo značajne pomake na tom planu zato što mediji sve više prepoznaju značaj ženskog biznisa, kao i svoju ulogu u podizanju svijesti javnosti o važnosti ovog pitanja. Za sve navedeno neophodna je podrška, učešće i saradnja svih segmenata crnogorskog društva – javnog, privatnog i civilnog sektora. U Crnoj Gori, žene preduzetnice su dokazale da su u poslu odgovorne, racionalne i istrajne. Takvim pristupom uspjele su da opstanu u teškom vremenu ekonomske krize i da održe, a pojedine čak i da razviju svoj biznis do zavidnog nivoa. Zato ženama, kao i mladim ljudima i ostalim potencijalnim učesnicima u biznisu treba dati priliku da daju svoj doprinos ekonomskom, društvenom, i političkom razvoju naše zemlje.
Siniša GORANOVIĆ
