O pripremi Crne Gore za otvaranje pregovora u oblasti poljoprivrede, bezbjednosti hrane i ribarstva (poglavlja 11, 12 i 13) uvodno izlaganje imala je Danijela Stolica, direktorica Direktorata za poljoprivredu i rurlani razvoj resornog ministarstva. Ona je istakla da je ostvaren značajan napredak u pomenutim poglavljima, te da se do kraja juna očekuje otvaranje pregovora za poglavlja 12 i 13, dok se za 11. to očekuje do kraja godine.
- Mnogo je urađeno da bismo došli do toga da otpočnemo pregovore. Najzahtjevnije je bilo poglavlje o bezbjednosti hrane gdje smo donijeli novih 12 zakona, usvojili strategiju za transpoziciju pravne tekovine EU u nacionalno zakonodavstvo, te pristupili kategorizaciji objekata prema standardima EU – rekla je Stolica.
Pri tome je vođeno računa o zaštiti malih prerađivača i interesima Crne Gore, pa su u pregovaračkoj poziciji tražena određena prelazna razdoblja za primjenu evropskih normi, dodala je ona.
Hrvatska je prilagođavanje poljoprivrede počela davno prije formalnog članstva u EU, u smislu prilagođavanja modela direktnih plaćanja te primjene obaveznih EU standarda. Međutim, strukutrni problem još su uvjek prisutni, a oni zajedno s velikim konkurentskim pristiskom iz EU rezultiraju nezadovoljavajućim nivoom proizvodnje i malim dohotkom proizvođača, što je rezultat usitnjenosti posjeda, nedovoljnih veličina poljoprivrednih gazdinstava i neodgovarajućom tehnologijom proizvodnje. Zato je neophodno i dalje raditi na ukrupnjavanju kroz osnivanje proizvođačkih organizacija, povećanju kapaciteta i modernizaciji proizvodnje, pri čemu značajnu pomoć treba tražiti u evropskim strukturnim i investicionim fondovima.
Podaci o robnoj razmjeni pokazuju da je u Hrvatskoj u 2015. godini izvoz iznosio je 1,5 milijardi eura, a uvoz 2,5 milijardi, što je rezultiralo pokrivenošću uvoza izvozom od 61,4 odsto. Pri tome treba imati u vidu da su ovi rezultati ostvareni u uslovima kada je rusko tržište bilo zatvoreno za proizvode iz EU, a time i Hrvatske.
- Posljednje tri godine uvoz je rastao brže od izvoza i generisao je deficit od gotovo 1 milijardu eura – rekla je Žaklina Jurišić, dodajući da poljoprivredno prehrambeni proizvodi u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni Hrvatske učestvuju sa 13 - 14 odsto.
Navela je da su integracije Hrvatske rezultirale porastom spoljnotrgovinske razmjene sa EU, a stagnacijom sa zemljama CEFTA regiona.
Prema njenim riječima, u razdoblju od desetak godina, obim poljoprivredne proizvodnje pao je za 20 odsto. U prerađivačkoj industriji situacija je bolja i pokazuje blagi rast obima proizvodnje.
Problemi sa kojima se u agraru srijeću i Hrvatska i Crna Gora su usitnjene parcele, nedostignuta ekonomije obima i loša produktivnost rada u odnosu na prosjek EU.
- Potrebno je ukrupnjavanje posjeda proizvođača koji se moraju udružiti i zajedno koristiti poljoprivrednu mehanizaciju,, skladišne i prerađivačke objekte te tako smanjiti troškove. Akcenat je i na većoj proizvodnji proizvoda dodate vrijednosti, zajedničkom plasmanu proizvoda i nabavci inputa – rekla je ona.
Božica Marković je poručila Crnoj Gori da je potrebno da ima jasnu strategiju i viziju, što će joj olakšati uključivanje na zajedničko tržište EU.
- Puno je lakše funkcionisati u EU kada država donese dokumente koji sadrže jasne prioritete – rekla je ona.
Naglasila je da učestvovanje na zajedničkom tržištu EU i ostvarivanje direktnih plaćanja, traži puno rada na sistemskim rješenjima. To podrazumijeva zajednički trud administracije, odnosno pregovarača, koji su uključeni u proces integracija, privrede, i svih koje ta pravila obavezuju. Bitno je da se prepoznaju specifičnosti crnogorske poljoprivrede i ugrade u pregovaračke pozicije.
Izazovi koje postavljaju integracioni procesi su, među ostalima, ogroman konkurentski pritisak iz država članica EU, potom primjena standarda koji se odnose na zaštitu životne sredine, zdravlje životinja i biljaka, dobrobit životinja, biološku raznolikost, sigurnost hrane, te traženje fleksibilnosti za male poljoprivredne objekte. Ograničen je prostor za primjenu mjera nacionalne poljoprivredne politike, dodala je ona.
Posebnu pažnju, prema njenim riječima, potrebno je posvetiti sektoru vina, odnosno zaštiti geografskih oznaka i programima pomoći.Govorila je o ulozi privrednih komora preko kojijh se privrednici mogu prijaviti na tendere Evropske komisije, te doprinositi promociji proizvoda na unutrašnjem i trećim tržištima.
Hrvatska gospodarska komora je, kazala je Marković, prepoznala veliki značaj lobiranja u EU kroz članstvo u evropskim udruženjima preko kojih se lakše dobijaju predlozi propisa, te učestvuje u njihovom kreiranju.
- Evropska unija je velika šansa, samo je pitanje hoćete li umjeti da je iskoristite – zaključila je ona.
Privredna komora Crne Gore je i prije tri godine, kada je Hrvatska postala članica EU, takođe organizovala skup na kojem su predstavnici HGK govorili o rezultatima pregovora sa EU u oblasti agrara koji su bili veoma zahtjevni i teški.
