Abiznis

MIJUŠKOVIĆ: BiH zauzima treće mjesto u spoljnotrgovinskoj razmjeni CG

Robni promet između Crne Gore i Bosne i Hercegovine bio bi mnogo obimniji i sadržajniji da su putni koridori kvalitetniji, poručeno je sa foruma privrednika Crne Gore i Bosne i Hercegovine koji je održan u Sarajevu.
MIJUŠKOVIĆ: BiH zauzima treće mjesto u spoljnotrgovinskoj razmjeni CG
Ana Popović
Ana PopovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Organizatori skupa bili su Privredna komora Crne Gore i Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine. Crnogorsku delegaciju činili su predstavnici preko 30 kompanija iz oblasti saobraćaja, građevine, komunalnih usluga, trgovine, turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, bankarstva, hemijske industrije, metalskog sektora, informacionih tehnologija, logističkih i sajamskih usluga, a predvodio ju je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Bosanskohercegovačkoj poslovnoj zajednici predstavljeni su ekonomski potencijali i investicioni ambijent u Crnoj Gori.

Mijušković je kazao da ekonomija naše zemlje od obnove nezavisnosti dinamično raste i razvija se i predstavio njen progres u evroatlantskim integracijama. Govoreći o saradnji sa Bosnom i Hercegovinom, Mijušković je istakao da zemlja domaćin foruma zauzima treće mjesto u spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore.

- Tokom 2015. godine, ukupna robna razmjena naše dvije zemlje iznosila je oko 150 miliona eura, ali je u odnosu na 2014. godinu zabilježila blagi pad  – rekao je Mijušković.

Stalan rast broja turista iz BiH, ukazuje na tradicionalno kvalitetnu saradnju u ovoj oblasti. Crnu Goru je, tokom 2015. godine, posjetilo 154 hiljade turista iz Bosne i Hercegovine, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 68%. Mijušković je podsjetio da naša zemlja svake godine angažuje i nerezidenate, od kojih oko 25% dolazi iz Bosne i Hercegovine. Najčešće rade u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi.

Naglasio je problem loše saobraćajne povezanosti dvije zemlje, a posebno to što nepostojanje željezničkog saobraćaja utiče na povećanje cijena roba.

- U okviru Berlinskog procesa započete su aktivnosti podrške projektima, prvenstveno, u oblastima infrastrukture i energetike. U tom smjeru treba što prije započeti aktivnosti na utvrđivanju trase i izgradnji Jadransko-jonskog autoputa – rekao je on.

Prema njegovim riječima, izgradnja energetskog kabla između Crne Gore i Italije, koja je u toku, predstavlja izuzetnu priliku za pristup regiona energetskim tržištima razvijenijih zemalja Evrope. S tim u vezi, u toku je izgradnja crnogorskog dijela elektromreže kojom se povezuju Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija, što predstavlja dobar primjer saradnje u Regionu, koji treba slijediti, rekao je Mijušković.

Naglasio je da je jedna od glavnih aktivnosti komora dvije zemlje razvoj regionalne saradnje, te podsjetio da je u cilju njenog jačanja, krajem prošle godine, ustanovljen Komorski investicioni forum, uz podršku komora Njemačke i Austrije.

Udruženo komorsko djelovanje, uz usaglašene zajedničke aktivnosti, smatra on, doprinijeće efikasnijem uključenju poslovnih zajednica  u realizaciju tekućih i planiranih infrastrukturnih i drugih projekata značajnih za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana.

- Sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine imamo tradicionalno dobre odnose, više uspješnih poslovnih susreta organizovano je do sada, a zajednička realizacija nekoliko projekata potvrđuje naše namjere da saradnju podignemo na viši nivo – rekao je predsjednik crnogorske Komore.

Tokom plenarnog dijela događaja prisutnima su se obratili i predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. Bruno Bojić, kao i ambasador Crne Gore u Sarajevu Milan Lakić.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. Bruno Bojić kazao je da Bosna i Hercegovina ekonomsku budućnost gradi kroz reforme, posebno u sferi stvaranja povoljnijeg ambijenta za inostrane ulagače, te usvajanja evropskih standarda, u cilju postupne integracije sa tržištem EU.

- Mi nudimo dobre poslovne prilike, jer imamo makroekonomsku stabilnost i vrlo stabilan finansijski sektor. Tu su takođe i povoljni legislativa, poreski i carinski sistem, praćen konkurentnom cijenom ljudskog kapitala, uz izuzetno bogate prirodne resurse – rekao je Bojić.

On je naveo da su ključni izvozni sektori BiH drvoprerada sa industrijom namještaja, metaloprerađivački, industrija mašina, tekstila i kože, hemijska i farmaceutska, te poljoprivredno-prehrambeni.

Prema njegovim riječima, ova zemlja se suočava sa negativnim bilansom u trgovini robama, ali pokrivenost uvoza izvozom raste na godišnjem nivou. Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH iz ovog regiona su Srbija i Crna Gora.

- Uvjerenja sam da bi naša vanjskotrgovinska razmjena bila mnogo veća i kvalitetnija da su nam putni koridori bolji i kvalitetniji. Nadam se da će na tom polju nadležna ministarstva i direkcije obje zemlje napraviti iskorak, te nas infrastrukturno putem zraka i kopna bolje povezati – rekao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador Lakić je ocijenio da je forum u organizaciji dvije komore pokazatelj da odnosi među državama idu uzlaznom putanjom, te da su primjer kako treba sarađivati na Zapadnom Balkanu. Smatra da je ekonomska saradnja između Crne Gore i Bosne i Hercegovinedobra, ali da postoji prostor za njeno unapređenje u pojedinim oblastima.

- Unapređenje saradnje je moguće i u oblasti turizma i vodoprivrede, odnosno zajedničkog korišćenja voda – rekao je Lakić.

Investicione mogućnosti dvije zemlje predstavile su Blaženka Mišković, zamjenica direktora Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH i Nina Drakić, rukovodilac sektora za analize i istraživanja Privredne komore Crne Gore.

Nakon plenarnog dijela održani su bilateralni sastanci privrednika.

Portal Analitika