Moguće posljedice su vremenski ekstremi kakvi dosad nisu zabilježeni - poplave, suše, vrućine, hladnoće...
- Moje predviđanje je da će led na Arktiku nestati, odnosno da će se led u septembru ove godine zadržati u jednoj oblasti, i to na prostoru manjem od milion kvadratnih kilometara - kazao je profesor Peter Vadhams s Univerziteta Kembridž.
- Čak i da led ne nestane u potpunosti, vrlo je vjerovatno da će ovo biti rekordno niska godina. A, ako se to ne desi ove godine, do toga će doći naredne godine. Topljenje leda odnosi se na centralni dio Arktika i Sjeverni pol - smatra Vadhams.
Vjeruje se da je Arktik posljednji put ostao bez leda prije oko 120.000 godina.
Vrtoglavo zagrijevanje polarnog regiona povezano je s ekstremnim vremenskim prilikama kao što su "bomba ciklona", poplave u Velikoj Britaniji, i tornada van sezone u SAD.
I led na sjevernoj obali Rusije, ove godine je smanjen, pa je more znatno toplije. Manje morskog leda znači i da je površina Zemlje tamnija, pa tako apsorbuje više sunčeve energije.
- Kada se led povlači, to mijenja cijelu situaciju. Ljudi imaju pravo da budu zabrinuti zbog topljenja leda jer to za sobom vuče i druge posljedice - objašnjava profesor Vadhams.
S druge strane, profesor Dženifer Fransis, s američkog Univerziteta Rutgers, ipak, skeptična je po pitanju predviđanja profesora Vadhamsa.
Ona smatra da bi se to moglo desiti između 2030. ili 2050. godine. No, priznaje da se stručnjaci suočavaju s veoma neobičnom situacijom na Arktiku i dodaje da su količine leda bile rekordno niske u prvih pet mjeseci ove godine te da to veoma zabrinjava.
Avaz.ba
