Društvo

Adnan ČIRGIĆ: Naučna jalovost traži zaklon na političkom polju

Povodom anticivilizacijskih i antihumanističkih poruka Rječnika CANU konačno se glasnula prva osoba iz tima za njegovu izradu i pokazala svu svoju nauku, pamet i moral, ali i sve bogatstvo svojega rječnika. Izgleda da je ipak postala svjesna sopstvene naučne jalovosti, pa je odlučila okušati se na političkom polju i već prvi dan svoga koministrovanja pokazala da se ni na tome polju ne može izdići iznad nivoa prośečnoga politikanta kakvima je obilovala CG početkom 90-ih. U pomoć joj je pritekao jedan kolumnista koji argumente što se ovih dana o njihovu Rječniku iznose kvalifikuje kao nenaučne, neznavene sunovrate na poligonu za političke obračune, a trebalo mu je sedam neđelja da sroči tako mudar odgovor. Ili možda nijesu u pitanju neđelje no koministarsko zaleđe koje je konačno dobio.
Adnan ČIRGIĆ: Naučna jalovost traži zaklon na političkom polju
Portal AnalitikaIzvor

Piše: Adnan ČIRGIĆ

A evo u najkraćem naučnih argumenata toga kolumniste i naučnika, koji je – kako je svima znano – uvijek apolitičan: „Na sceni je paklena kombinacija – nemaju znanje, ali imaju patriotsku volju. (...) Način na koji se orkestriraju napadi na Rječnik pokazuje nedvosmisleno političko porijeklo akcije. Umjesto naučne rasprave čiji bi rezultat bio na polzu cijeloj zajednici, dobili smo još jedan poligon za političke obračune. (...) O Rječniku pričaju ljudi koji nisu u životu uzeli u ruke nikakav rječnik, čak ni one 'turističke' što ih je Obod nekad objavljivao.“ Maltene cio ostatak njegove naučne kolumne jesu tuđi citati, silom ugurani u brkovićevski kontekst. A ta učestalost citata našega kolumniste, zna se, svjedoči o njegovoj načitanosti u koju niko ne sumnja. Istinoljubivi kolumnista, a kuća mu ga daje – kako bi rekli mrski podgorički Agarjani, naučno je utvrdio da filolozi s „poklonjenoga fakulteta“ nijesu u ruke uzimali nikakav rječnik. Jedan nikakav Rječnik ipak jesu, onaj u čiju je izradu uključen rečeni istinoljubac, što higijeničarke u svojoj naučnoj kolumni tretira kao osobe na nižem stupnju intelektualnoga razvoja.

A sad da se vratimo kraju TANJemu, njenoj naučnoj argumentaciji i savremenoj metodologiji. Koministarka na nebrojene argumente koji su ovih dana razotkrili svu širinu nauke koju je verifikovala CANU odgovara ovako: „Milova čegrtaljka s Cetinja, očuvanih podgoričkih akcenata, baca se strmoglavce u prošlost...“, „Ista ekipa, obogaćena novopečenim poslušnicima, dojučerašnjim mladim opozicionarima, sada samo plaćenicima DPS-a...“, „Stoga je teška verbalna artiljerija Milovih junoša, i pođekojeg bjelokosog starine Novaka, sa još jedne od njegovih privatnih obrazovnih institucija, usmjerena na URU...“, „Naručena difamacija Rajke Glušice i Tatjane Đurišić-Bečanović ima nesumnjivo perfidnu političku pozadinu...“, „Dželat sa Cetinja simulira obrazovnu instituciju, a od nastavnog kadra raspolaže samo priučenim docentom iz Mostara, koji svoj diplomski rad Govor podgoričkih muslimana rasteže do doktorske disertacije, a i šire – do jedine jezikoslovne istine u domovini“, „Fanatik naciona, rumena ruža nacije, zaleleka s Milove visokoškolske ustanove nad nesrećnom sudbinom manjinskih naroda...“, „Servilni jezikoslovni konobari koji opslužuju režim formiraju široki front u borbi protiv građanskog koncepta...“ itd. Na ovakvu naučnu argumentaciju upodobljenu prema savremenoj metodologiji učene koministarke prof. dr T. Đurišić-Bečanović, apolitične po dubini svoga bića, opozicione toliko da je ušla u Vladu, servilni jezikoslovni konobari i plaćenici DPS-a s Milove visokoškolske ustanove neće odgovarati. Neće vala ni lelekati za njom jer osoba o kojoj je riječ nema kvalitete neophodne da se za njom zaleleče. Možda će to učiniti Starina Jevrem s nove zgrade koju je CANU meračila izlaskom svoga Rječnika što je od značaja za vaskoliku vaseljenu. Uostalom, već je to učinio na sajtu CANU.

Uporno kolumniste, akademici, savjetnici i timovi pokušavaju spočitati kritičarima leksikografske spodobe CANU imenovane kao Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika tobožnji politički angažman te rječnikom politikantstva pokušavaju preseliti fokus s naučnoga promašaja u političke vode. Žao nam je, učena gospodo, ali neće moći. Ne bar dok ne odgovorite na pitanja koja se množe: Je li lingvistički i civilizacijski promašaj Rječnika bio preporuka za koministarsko mjesto T. Đurišić-Bečanović? Je li rečena na to mjesto predložena kako bi odmazdom nad nastavnim osobljem FCJK kompenzovala svoju naučnu impotentnost? Koji su dosadašnji leksikografski radovi preporučili ljude koje je CANU uključila u svoj projekat od nacionalnoga značaja? Na koju se savremenu literaturu pozivaju stručnjaci CANU kad jednače standardni i književni jezik? Po kojoj je metodologiji razvrstana književna i narodna leksika? Kojom savremenom metodologijom su „narodni“ leksemi dati u standardnom akcenatskom liku? Čija su istraživanja pokazala da crnogorski jezik baštini sistemsku ekavicu? Ako je Rječnik rađen na osnovu korpusa, zašto se među odrednicama nijesu našli i ekavizmi kojima obiluju primjeri za ilustraciju tih odrednica? Na osnovu koje metodologije i literature su leksikografski stručnjaci CANU došli do zaključka da je jezička pripadnost pisca isto što i nacionalna pripadnost njegova? Koji su razlozi uticali na to da se jezik utemeljivača savremene montenegristike, V. P. Nikčevića, ne uvrsti u korpus za izradu Rječnika te zašto u korpus nije ušla bogata rječnička zbirka M. T. Latkovića od preko 25000 riječi? Koja je razlika između fonema i glasa? Koja savremena literatura preporučuje sinonimnu upotrebu nastavaka i sufiksa? Na čemu je bazirano saznanje da su fonetika i fonologija i morfonologija sinonimi? Kad ćemo saznati koji su to glagoli u crnogorskome jeziku koji nemaju infinitiv? Koji su to glagoli različitoga vida a istoga značenja? Kako to jotacija utiče na akcentuaciju? Je li amputacija kompletnoga jezičkog nasljeđa do Petra I bazirana na nekadašnjem otkriću Učenoga Jevrema? Kako se zove fizičar u timu CANU koji je aminovao otkriće planete Mjesec? Koji su razlozi uslovili da se u kontekstu riječi antifašista nađe zlikovac Dražo Mihailović? Koja savremena sociološka i antropološka istraživanja podupiru stav da islam nije religija? Koji su istorijski izvori poslužili za otkriće da je Oktobarska revolucija bila 1918? Ko je revidirao saznanje o godini pada Zapadnoga Rimskog Carstva? Stidi li se CANU od učesnika u Aprilskom ratu zbog činjenice da ne zna ni kad je počeo? Po kojem je kriterijumu selektovana građa tako da se Albanci islamske vjeroispovijesti predstave kao arnautske lukave poturice koje mnogo lažu? Na osnovu čega su muslimani predstavljeni kao bezbožnici, Agarjani, kao čeljad koja za interes mijenjaju vjeru, ali su toliko svjesna svoje nove nečisti da ni abdest ne uzimaju niti porod za sobom ostavljaju? Kojim se kulturološkim razlozima leksikografski tim CANU rukovodio kad je bez ograđivanja glagol arnautiti objasnio kao sinonim za glagol albanizovati od čijega se značenja grozi ovih dana građanska Crna Gora?

Eto 26 pitanja za sve članove Savjeta za izradu Rječnika. Za svakoga po dva. Jedan se stidljivo distancirao kad je vidio o čemu je riječ, pa ga pošteđesmo. Postavili bismo jedno i predśedniku CANU, ali ćemo to kad se vrati iz Turske, đe u okviru predavanja „Da li ćemo preživjeti 21. stoljeće“ sigurno izlaže svoj doprinos afirmaciji Agarjana i njihove agarjanske vjere.

Rekoh nedavno da ćemo pisati o Rječniku ako ni zbog čega drugoga barem da odredimo mjeru bestiđa Predśedništva CANU i pojedinih članova za koje smo mislili da ne dijele stavove iskazane u Rječniku za koji „Savjet preuzima punu odgovornost za stručnu i naučnu utemeljenost“. Prevarili smo se. Nema u CG već neko doba kantara koji bi tome bestiđu mogao odrediti mjeru. Naročito ne nakon današnje rečenice predśednice Savjeta koja bestidno konstatova: „A Štrpci padaju u zaborav...“ Ne padaju u zaborav, učena gospođo koministarko! Savremena metodologija Vašega tima i ustanove pod čijim je krovom realizovan Vaš projekat i zaboravnima ne dozvoljava da zaborave Štrpce! Ali ste vi, cijenjena gospodo, zaboravili Bukovicu za koju u Rječniku nijeste dali primjer (!), a i koji biste mogli do neki traumatični, koji bi śećao na doba kad je CANU ćutala o zločinima nad tamošnjim Agarjanima!

Akademici CANU ne ćute više kao olovom zaliveni. Oglasio se V. Pulević i osudio Rječnik. Oglasili su se i J. Brković i Š. Rastoder: prvi da nam poruči kako se, „ako ima kakva nepreciznost, štamparska greška...“, to može ispraviti u latiničnom izdanju! Jeftinom demagogijom Učeni Jevrem pokušava kapitalni nacionalni projekat svoje Akademije predstaviti kao kakvu radnu verziju u koju se još mogu unositi izmjene, a one koji iznose argumentovane kritike na Akademijina nepočinstva i podrivanje temelja građanske CG bez zazora nazva „srpski, albanski i crnogorski 'čuvari nacije'“! Na sve to akademik Rastoder akademski poručuje na Al Jazeeri kako ne dijeli mišljenje da je CANU prosrpska institucija. Nije riječ o tome, akademiče Rastoder. Ne radi se sad o tome je li tačno da CANU nije prosrpska no je li CANU naučna! Vi joj više ne možete biti potvrda ni za jedno ni za drugo.

Očekujući skoru odmazdu učene koministarke nad jezikoslovnim konobarima, plaćenicima DPS-a, cetinjskim dželatima i ostalim „filolozima“ koji rade na poklonjenoj Milovoj čegrtaljci zvanoj Fakultet za crnogorski jezik i književnost, srdačno vas pozdravljamo bez nade da ćete ispraviti svoje „štamparske“ greške.

Portal Analitika