U avgustu prošle godine veliki broj imanja dijela Pipera je potpuno uništen u požarima. Izgoreli su vinogradi, zasadi voća, šuma...
U Đurkovićima su pojedini predjeli pretvoreni u golet, a recimo na Gornjoj Stijeni potpuno uništeni vinogradi sa autohtonim vrstama loze koje su odolijevale bukvalno vjekovima. Šteta je procijenjena i čeka se da država krene sa isplatama. U međuvremenu stigla je vijest da je preduzeće Zelenilo doniralo Piperima 7.000 sadnica crnog bora i 45 odraslih sadnica drveća.
Poklonu se u zube ne gleda, stara je izreka ali ta vrsta drveća je rijetka ili je uopšte nema na opožarenim djelovima. Posebno ne na imanjima.
"Nakon požara koji su tokom avgusta 2025. godine zahvatili Crnu Goru, a u kojima je u najvećoj mjeri stradalo područje Pipera, predstavnici NVO Udruženje za razvoj Pipera obratili su se Zelenilu sa zahtjevom za donaciju sadnica u cilju pošumljavanja opožarenog područja. U namjeri da da svoj doprinos sanaciji posljedica ove elementarne nepogode, Zelenilo je doniralo ukupno 47 odraslih sadnica različitih dekorativnih vrsta drveća, kao i 7.000 sadnica crnog bora, koje je društveno odgovorna kompanija „Mondeleze" opredijelila za pošumljavanje područja Glavnog grada, s obzirom na to da se ova vrsta pokazala kao adekvatna pionirska vrsta za ozelenjavanje opožarenih i degradiranih površina, odnosno goleti", kazali su iz Zelenila.
Dragutin Vučinić, iz Udruženja za razvoj Pipera, kazao je da su sadnice u dvorištu škole i dostupne građanima Pipera za preuzimanje.
"Neophodno je samo da se jave i preuzmu ih. Već je sedam, osam ljudi preuzelo drvenaste biljke koje smo dobili. Ostao je samo jedan broj, a 12 njih je dato potomcima Ivana Milutinovića da urede dvorište njegove rodne kuće. Nismo dobili samo crni bor, već i judino drvo, jasen... Od Vuka Vujisića je stiglo 300 hrastova i obnovićemo šumu na Malom i Veljem brdu. Tu ćemo zasaditi 1.300 sadnica", ističe Vučinić.
Vučinić kaže da je Ranko Stamatović preuzeo 50 sadnica za Gornje Rogame, Balša Dragićević određeni broj sadnica, stanovnici Radovča takođe, Pavle Vukotić, kojem je stradalo cijelo imanje je preuzeo 15 drvenastih sadnica.
On ističe da je u požarima izgoreo grab, cer, smreka, jasen...
"Dobili smo i sadnice jasena, a crni bor se inače ne sadi frontalno svakih dva metra već po grupicama. Kompletno Malo brdo je nekada bilo pod crnim borom. Radovče ima šumu specifične vrste bora koja se čuva 80 godina. Padine Vežešnika i Žive će dobiti sadnice", ističe Vučinić.
Vučinić je kazao da će 500 sadnica podijeliti građanima na Bioču. On kaže da će udruženje pomoći vinogradarima kojima su vinogradi stradali u požarima.
"Čekamo da nam Milan Milutinović i Ranko Marković naprave projekat obnove vinograda", ističe Vučinić.
U komisiji za procjenu šteta Glavnig grada nemaju razvrstane podatke po naseljima kolika je gdje i kakva šteta napravljena. Ukupno riječ je o 1,7 miliona eura. Nikola Jočić, predsjednik komisije, kazao je za „Dan", da je ukupno izgorelo oko 300 hektara šume.
"Ne znamo koja vrsta šume je u pitanju, ali smo to tražili da se procijeni, jer to rade drugi organi", kaže Jočić.
Jočić ističe da su goreli i vinogradi i voćnjaci.
"Izgorelo je 43.500 čokota vinove loze, a raznog voća, među kojima su divlji i pitomi nar, šljive, mandarine i drugo voće stradalo je 9.500 stabala. Na terenu smo se iznenadili koliko je zasada izgorelo. Što se tiče objekata izgorele su dvije useljene kuće i par pomoćnih objekata", ističe Jočić.
On kaže da su izvještaj poslali vladinoj komisiji.
"Prve izvještaje poslali smo u oktobru. Građani se interesuju kada će biti isplaćeni, ali to nije do nas. Vladina komisija će im isplatiti 10 odsto od procijenjene štete", kaže Jočić.
On navodi da Glavni grad preko Sekretarijata za socijalno pomaže socijalno ugrožene sa 500 do 600 eura kojima su izgorela imanja, kako bi bar nešto obnovili.
"Pomoć nudi i Služba za razvoj poljoprivrede onima koji imaju prijavljeno gazdinstvo. Oni moraju sačuvati račune i refundira mu se 70 odsto", kazao je Jočić.
Sadnice moraju poticati od sjemena rastinja iz Pipera
Pošumljavanje se po pravilu vrši izvornim vrstama koje su najotpornije za dato područje i dio je plana koji donosi Uprava za gazdovanje šumama, rekao je Vuk Iković, biolog.
"Nekada se umjesto lokalnih vrsta pošumljava stranim vrstama poput crnog bora jer se lako prima. Nakon nekoliko decenija crni bor može biti prirodnim putem potisnut lokalnim vrstama kao što su bukva, hrast i lipa, pod uslovom da nema požara. U slučaju da se dozvoli sadnja crnog bora na području Pipera, sadnice moraju da potiču od sjemena koje je nastalo u blizini Pipera, a u najgorem slučaju od borova iz Crne Gore", kaže Iković.
On ističe da bi idealno bilo da vršimo pošumljavanje hrastom, jasenom, košćelom i drugim lokalnim vrstama čije je sjeme sakupljeno upravo ovdje, u centralnoj Crnoj Gori.
"Na tome treba da radi Uprava za gazdovanje šumama uz podršku Ministarstva šumarstva, a da ih prate lokalna preduzeća poput Zelenila. Za takve programe možemo imati i podršku EU, dok za pošumljavanje pogrešnim vrstama možemo imati i kazne kao buduća članica ove zajednice. Ukoliko sadimo šume čiji genetički materijal potiče iz drugog dijela Evrope, to može dovesti do prenosa bolesti na koje naše šume nijesu otporne. Takav potez može uzrokovati i stvaranje sterilnih šuma ili ukrštanja koja će dovesti do novih generacija šuma koje nijesu prilagođene našim lokalnim uslovima i bolestima. Ako uvozimo gotov sadni materijal, posljedice mogu biti još veće. Sjetimo se palminog surlaša kojeg smo uvezli sa palmama zbog čega su se osušili drvoredi palmi u Boki", kaže Iković.
