Društvo

Šegrt: Zdravstveni sistem će funkcionisati bez problema

Problema u sabdijevanju ljekovima i medicinskim sredstvima nema i zdravstveni sistem će moći da funkcioniše bez problema bar do do polovine novembra, poručio je ministar zdravlja, Budimir Šegrt.
Šegrt: Zdravstveni sistem će funkcionisati bez problema
Portal AnalitikaIzvor

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet obavio je danas kontrolno saslušanje ministra, koje je inicirao poslanik Damir Šehović.

Šehović je podsjetio da je razlog za kontrolno saslušanje zabrinjavajuće stanje u koje je zdravstveni sistem već, ili može zapasti zbog, kako je naveo činjenice da je Ministarstvo zdravlja bez prethodne konsultacije sa Fondom za zdravstveno osiguranje i javnim zdravstvenim ustanovama opredijelio tri puta manje novca za medicinska sredstva nego što je potrebno.

„Shvatio sam da tim činom možemo vrlo brzo biti dovedeni u situaciju da ozbiljno bude narušena funkcionalnost zdravstvenog sistema ali i pružanje kvalitetne zdravstvene zašite“, rekao je on.

Šehović je ukazao da je, od ukupnog budžetom predviđenog novca za ljekove i medicinska sredstva u iznosu od 44,61 miliona eura, za medicinska sredstva opredijeljeno samo 5,02 miliona, a ne 16,64 miliona eura koliko je traženo.

On je dodao da je Fond za zdravstveno osiguranje sa tim upoznao zdravstvene ustanove i njihove načelnike.

„Svi dopisi od čelnih ljudi javnih zdravstvenih ustanova govore o tome da bi se izdvajanjem 5,02 a ne 16,64 miliona eura podmirile njihove potrebe samo za jedan kvartal i da nakon toga ne bi bili u mogućnosti da pružaju potrebne usluge“, istakao je Šehović.

Šegrt je kazao da se lične odgovornosti, sve i da hoće, ne može osloboditi, i da će odgovarati za funkcionisanje zdravstvenog sistema.

On je kazao da je, s obzirom na to da je zdravstveni sistem ogroman, epitet alarmantnog stanje u njemu predimenzioniran.

„Kada se govori o ukupnom stanju u jednom sistemu postoje opšti indikatori koji govore o tome,a osim budžeta i obezbjeđivanje medicinskih sredstava, to su kvalitet zdravstvenih usluga, liste čekanja, novac koji je neophodno izdvajati za palaćanje bolovanja i kvalitet stručnog usavršavanja“, pojasnio je Šegrt.

On je rekao da je u ovoj godini za budžet obezbijeđeno deset miliona EUR više u odnosu na prethodnih šest godina a, kako je naveo, i dalje nedostaju sredstva za izmirivanje dugova zdravstvenog troška.

„Ovogodišnji budžet je povećan na 181 milion eura, i to je suma koju je Fond za zdravstvo očekivao. Za lična primanja otpada 88,5 miliona, za ljekove i sanitetska sredtsva 44,5 miliona i za ostala davanja 69 miliona eura“, rekao je Šegrt.

Prema njegovim riječima, ta struktura, bez obzira na nominalne iznose u budžetima, gotovo da je konstanta.

Šegrt je ukazao da je u 2014. godini opredijeljeni budžet za ljekove iznosio 44,7 miliona eura, a u 2015. i ovoj godini 44,6 miliona. "Ovim budžetom nije ni za jedan cent smanjen ukupni budžet za ljekove i medicinska sredstva“.

On je naveo da je, kada je došao na čelo Ministarstva i upoznao se sa problemom nestašice ljekova, namjera bila da se u ovoj godini obezbijede adekvatna sredstva, kako se ta situacija ne bi ponovila.

„Radili smo brojne analize o finasijskom poslovanju i svaki indikator koji govori o kvalitetu zaštite i finasijskoj potrošnji pokazao je da ima velike nepotrebne potošnje i da ju je neophodno smanjiti“, saopštio je Šegrt.

To smanjivanje, kako je dodao, ne smije da utiče na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite.

Prema riječima Šegrta, urađenim analizama je odlučeno da se od 44,6 miliona eura Montefarmu, za potrebe ljekova, opredijeli 39 miliona.

„To smo uradili jer postoji neosporna kvalitetna elektronska evidencija o ukupnoj potrošnji za ljekove u zdravstvenom sistemu“, naveo je on.

Šegrt je kazao da je od Ministarstva finansija dobijena saglasnost da se u septembru raspiše tender za ljekove, kako bi se prevazišao manjak ljekova sa početka godine.

„Ostalo je 5,2 miliona eura, i dali smo instrukcije Fondu da naprave popis materijalnih sredstava koja se nalaze na lagerima u svim zdravstvenim institucijama, definišu prioritete i uključe sve ugovore koji su potpisani prošle, a čija će realizacija preći u ovu godinu“, rekao je Šegrt dodajući da Fond to nije uradio.

Prema njegovim riječima, za ljekove je svjesno opredijeljeno 39 miliona eura ali, kako je naveo, to ne znači da se sav novac mora potrošiti već bi ga trebalo uštedjeti, kako bi se mogao koristiti za druge namjere.

Šegrt je ukazao da je tek nakon promijene direktora, sa Fondom za zdravstvo dogovoreno šta se treba. „Da se naparavi popis stanja zaliha, proračuna njihova vrijednost i da se onda u okviru 5,2 miliona eura, a po prioritetima, raspiše tender".

Kako je pojasnio, Fond je napravio procjenu vrijednosti količine sredstava za ovu godinu, izračunao vrijednost zaliha i procijenio vrijednost preostalih količina za isporuke po ugovorima koji su na snazi.

„Vrijednost planiranih količina iznosi 7.810.556,16 eura. To je ono što je za ukupnu godinu trebalo po projekciji Fonda za zdravstvo“, rekao je Šegrt.

Stanje zaliha, prema njegovim riječima, iznosi 2.180.925,11 eura, a vrijednost robe koja će po ugovorima biti isporučna 1.823.725.10 eura.

„Obzirom da je to stanje za 30. april, a da se već četiri mjeseca radilo bez problema u snabdjevenosti i procjenu da od ukupne količine potrebnih sredstava na ukupnom nivou preostaje još 51,7 odsto. To govori da bi zdravstveni sistem mogao da funkcioniše bez ikakvih dodatnih sredstava do polovine novembra ove godine“, ocijenio je Šegrt.

On je istakao da se, iz onoga što je Fond dostavio, može zaključiti da nije bilo adekvatne kontrole potrošnje i da se ona željela dodatno pojačati.

„Ne plašimo se, neće biti manjka a ni potrebe za rebalansom budžeta u toku ove godine, ali ova dobra matematika će nam biti dobra osnova za planiranje budžetskih sredstava za sljedeću godinu“, poručio je Šegrt.

Šehović je ocijenio da nije problem što je Ministarstvo izdvojilo dovoljno sredstava za ljekove, već je pohvalno, ali je, kako je istakao, problem u tome što je taj čin doveo do situacije da u sistemu nedostaje novca za medicinska sredstva.

„Ako se slažete da je 16 miliona eura dovoljno da bi se podmirile potrebe zdravstvenog sistema za medicinska sredstva, onda se ova rasprava svodi na jedno, a to je da će se za narednih osam mjeseci morati naći 11 miliona eura“, poručio je Šehović.

Šegrt je najavio da će se u budućnosti raditi analize koje će pokazati da li je ukupnu količinu sredstava iz budžeta potrebno povećavati.

„Trebaće dobre analize i drugačiji način mjerenja, jer ako nešto nijeste mjerili dvije ili tri godine ne može se znati kolika je potrošnja neophodna".

"Prilikom raspisivanja tendera za sledeću godinu mora se znati kolike količine, i u materijalnom i finasijskom smislu, se prenose u zalihama , jer je to ušteda budžeta“, poručio je Šegrt.

Do današnjeg dana, kako je istako, Fond nikada nije uradio takvu analizu, dok su apoteke i Montefarm na osnovu toga projektovale budžet.

„Do kraja godine, bez dileme, nema alarma ni problema u snabdijevanju. Sredstava ima dovoljno“, ocijenio je Šegrt.

Šehović je ukazao da se prije raspisivanja tendera mora dobiti saglasnost od Ministarstva finansija za ukupan iznos sredstava od 16 miliona eura, i da bi se time problem riješio, ali je iskazao zabrinutost što se to nije desilo u martu ove godine.

„Ja mislim da saglasnost Ministarstva finansija nije upitna“, dodao je Šegrt.

Funcioner Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić je konstatovao da je zdravstveni sistem stabilan. „Dakle nema alarma kako se to negdje želi saopštiti i na taj načiz ugroziti funksionisanje sistema“.

On je kazao da se do sada nije desilo da potrošačke jedinice imaju mnogo veće zahtjeve nego što to odobri Ministarstvo finasija.

„Tako je bilo i u prethodnom periodu i vjerujem da će tako ostati i ubuduće“, dodao je Jelić.

Lider Socijalističke narodne partije, Srđan Milić predložio je da se oni, koji procjenjuju koliko je potrebno izdvojiti za medicinski materijal, zapitaju kako se ljudi liječe u zdravstvenim institucijama.

„Kada razmišljaju, neka ne razmišljaju o tome kao o brojkama, nego o ljudima koji dolaze i moraju sa sobom donijti ono čega u Kliničkom centru Crne Gore, ni u zdravstvenom sistemu nema“, poručio je Milić.

Izvor: Mina

Foto: skupstina.me

Portal Analitika