Kultura

TODOR: Mi živimo rijaliti - i politički, i medijski

Mi danas živimo neki rijaliti, koji je i politički i medijski, ali mislim da ćemo se vratiti nekim toplijim i ljudskim stvarima u životu, kazao je za Portal Analitika naš renomirani slikar Rajko Todorović Todor.
TODOR: Mi živimo rijaliti - i politički, i medijski
Portal AnalitikaIzvor

Odabrani radovi ovog umjetnika iz sedam ciklusa - "Relacije II", "Sole mio", "Memory", "Pogled", "Adam i Eva", "B52" i "Ljudi, ljudi, gubilišta", sinoć su predstavljeni podgoričkoj likovnoj publici na izložbi u Modernoj galeriji. čine djela.

- Ovo je jedna od mogućih retrospektiva radova iz posljednjih deset godina. A moglo se od toga napraviti još deset izložbi. Mislim da ovaj izbor nije loš, da me predstavlja, da drži tu osnovnu nit i tematski temelj, a to je tragika ljudskog postojanja - kazao nam je Todor.

Taj tragični ton nije i način da predstavi svoje viđenje deset godina nezavisne Crne Gore.

- Bio sam slikar i prije nezavisnosti. Ovo je bila moja lična, ljudska ideja, Ali ne mogu da nađem tu paralelu sa Crno Gorom - dodao je on.

Ovu izložbu otvorio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović koji je već na početku istakao da je tu ne kao političar, već dugogodišnji prijatelj umjetnika.

- Kod Todora je sve direktno, surovo i jako. Jake boje, kao boje ljubavi i života, kod Todora postaju i boje bunta, prkosa i protesta. Jednom mi je rekao: "Ja iz Jasenovog polja, nijesam za blijede varijante u umjetnosti, životu, pa i u politici". Dugo se družimo, pa imam slobodu reći da je Todor prijek, a plemenit, težak, a drag čovjek. Ako smo prema nekome ostali dužni što se tiče nagrada i priznanja, onda je to Todor. Možda je utjeha u tome da prave umjetnike nikada nijesu razumjeli dobro i do kraja u njihovo vrijeme - rekao je Lazović.

- Djela koja su pred publikom predstavljaju slikarevu subjektivnu i kreativnu refleksiju na cjelovitost doživljavanja prostora vlastitog življenja, trajanja, pa i vjerovanja. Time Todorovo likovno djelo postaje mentalnom rekonstrukcijom, ne samo onoga postojećeg nego i imaginarnog. To je djelo oslonjeno na ono intimno, odnosno manje je upućeno na spoljašnji, a više na svijet vlastitih unutrašnjih sloboda. Upravo u ovim danima kada proslavljamo značajan jubilej kao što je deset godina od sticanja nezavisnosti Crne Gore, posebna dužnost je da ističemo i njegujemo naše stvaraoce u raznim sferama, a naravno i u umjetnosti. Njihova djela su najbolji ambasadori onoga što predstavlja i simbolizuje modernu Crnu Goru - zaključio je Lazović.

Todor pripada crnogorskim stvaraocima koji u kontinuitetu izlažu već 35 godina. U odnosu na vrijeme kada je on počinjao, kaže da postoji mnogo više mogućnosti.

- Likovna scena je svakako veća i šira, ali uslovi su, na žalost, sve gori i gori. Došlo je vrijeme tranzicije koje nema mnogo razumijevanja ni za kulturu, ni za stvaralaštvo. Ali, ja sam optimista i nadam se da će doći neke bolje godine, da će se pojaviti neka nova srednja klasa i da će se umjetnost opet vratiti na velika vrata i biti naš sastavni dio života - rekao je naš sagovornik.

No, na pitanje da li će tada i njegove slike imati neke vedrije teme, nema jednako optimističan odgovor.

- Ne znam hoću li biti živ kada se to desi. Ne mogu da se bavim tim proročanstvima, ali vjerujem da će se takvo vrijee vratiti. Jer - umjetnost je neuništiva. Umjetnost je posao između boga i đavola. Priklanjam im se - kako kad... Jer da nije đavola, ne bi bilo otkrića. Da nije boga, ne bi bilo pravila - zaključuje Todor za Portal Analitika.

Postavku u podgoričkoj Modernoj galeriji prati obiman katalog u kojem se, na 60 strana, nalaze reprodukcije djela i više tekstova. Katalog otvara osvrt istoričarke umjetnosti Petrice Duletić. Slijede odlomci iz tekstova "Triptih: In memoriam 1991 - 2005" i "Ispovijesti i kaprici: Pisma Francisku - Rajko Todorović Todor" Pavla Goranovića, kao i dio kritike o ciklusu "Gubilište" koju potpisuje hrvatska istoričarka umjetnosti Iva Kerbler.

Podsjećamo, izložba će biti otvorena naredne tri sedmice, a dio je niza događaja u okviru obilježavanja desetogodišnjice crnogorske nezavisnosti.

K.J.

Portal Analitika