On je u emisiji ,,Klub A“ Atlas televizije kazao da je trenutno na trasi angažovano 550 radnika, a da će, kad radovi budu najintenzivniji, raditi 3.500 ljudi, od kojih će najmanje trećina biti iz Crne Gore. To će biti koristi koje će građani osjetiti tokom same gradnje auto-puta, s tim što su koristi od te saobraćajnice višestruko veće.
“Tri su studije rađene i sve tri su pokazale da je taj projekat isplativ prema Luj Beržeu, na primjer, ukupna korist od auto-puta je 318 miliona eura veća od ulaganja.”,kazao je Šehović.
“Činjenica je da ovako veliki projekat povlači povećanje javnog duga, ali ulaganje u infrastrukturu je školski primjer poticanja ekonomskog razvoja, pa je dug koji po tom osnovu nastaje društveno opravdan. Naš javni dug će rasti do 2018. godine, nakon čega će početi da pada. Biće na većem nivou nego što je definisano Mastrihtom, ali prosječan nivo javnog duga kod članica EU je 90 odsto BDP-a i ne vidim da se bilo šta dramatično na tom planu dešava kod nas rekao je Šehović i dodao da mu je drago što se država konačno odrekla neoliberalne ideologije koja je propisivala izbjegavanje javnog duga kao jednog od instrumenata ekonomske politike. Priča o valutnom riziku se, kako smatra, bez ikakve potrebe problematizuje u javnosti, a zaboravlja se da država neće imati problema sa valutnim rizikom dok traje grejs period, a to je do 2021. godine.”, istakao je poslanik Socijaldemokrata.
“Kako je ugovorom o projektovanju i izgradnji fiksiran kurs po kojem se obračunava cijena auto-puta, činjenica da je dolar prethodnih godina ojačao ne pogađa državu, nego izvođača radova, koji je na osnovu 188 miliona povučenih dolara izgubio 30 miliona -rekao je Šehović i dodao da imamo pet godina da razmislimo kako ćemo se boriti sa valutnim rizikom, a jedan od najuobičajenijih je hedžing. Istakao je da su, bez obzira na dužinu projektovanja dva najzahtjevnija objekta na trasi mosta Moračica i tunela Vjeternik, gradnja prioritetne dionice mora da bude završena 11. maja 2019. godine.“, objasnio je Šehović.
“Uvjeren sam da će rok biti poštovan jer ne vjerujem da bi se čelni ljudi četvrte najveće građevinske kompanije na svijetu igrali kredibilitetom. Drugi razlog je što se država ugovorom maksimalno zaštitila, a vrijednost ugovorenih penala dostiže i do pet odsto ukupne vrijednosti projekta naveo je Šehović. On je dodao da razumije blago nestrpljenje u javnosti da konačno krenu radovi na glavnom projektu, ali treba imati u vidu da se radi o najvećoj investiciji u Crnoj Gori koja zahtijeva pažljiv pristup. -Država je uspjela da u pregovorima uštedi 85 miliona eura, za koliko je niža ponuda CRBC-a iz 2014. U odnosu na 2012. na izvođaču je da radove završi što brže i što jeftinije, a na državi da oni budu kvalitetni.” zaključio je Šehović.
